Manje od 24 sata pre ubistva, premijera je BIA obavestila o praćenju saradnika iz DS
Ova do sada nepoznata informacija objavljena je u knjizi "Služba" čiji je autor Goran Živaljević, zamenik direktora BIA kojeg je na to mesto postavio upravo Đinđić.
Živaljević piše sledeće:
Ipak, prema njegovim rečima, taj način lociranja i ličnog javljanja direktno Đinđiću ispunjen je samo jednom - 11. marta uveče. Sledećeg dana, premijer je bio ubijen.
Interesantna je informacija da je, prema navodima Živaljevića, srpski ataše u Skoplju 11. marta primio informacije da će premijer biti ubijen. Rezultati istrage kontakata tog atašea nisu do danas poznati, zaključuje bivši obaveštajac.
Inače, u knjizi se iznose kritike nekolicine članova DS i funkcionera u Vladi i državnoj upravi generalno.
Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 20003. godine, a istraga - u okvirfu akcije "Sablja" koja je usledila - dovela je do otkrivanja atentatora. Visoki oficiri, poput Milorada Ulemeka Legije, osuđeni su ili povezivani sa ubistvom. Istraga je pokazala da je bilo i značajnih propusta u ličnom obezbeđenju Đoinđića.