NATO bombardovanje 1999. godine
EPA
NATO bombardovanje 1999. godine

EPA

NATO bombardovanje 1999. godine, Foto: EPA

Broj obolele dece do 18 godina od malignih bolesti krvi i mozga u znatnom je porastu i, počev od 1999, svake godine je sve veći. Neki toksin je delovao na tu decu, a ako znamo da je tokom bombardovanja bačeno mnogo otrova na Srbiju, vidi se jasna veza, otkriva za Kurir predsednik skupštinske Komisije za istraživanje posledica NATO bombardovanja Darko Laketić.

Pročitajte još:

Preliminarni rezultati naučnomedicinske studije pokazuju porast učestalosti malignih bolesti, a naročito leukemije kod dece od pete do devete godine.

- Studija se bazira na generacijama koje su rođene i živele nakon NATO bombardovanja, koje su i najosetljivije. Zahvaljujući podacima Instituta za javno zdravlje "Batut" prikupljena je kompletna medicinska dokumentacija cele populacije. Svi podaci govore o uzlaznim trendovima obolevanja od leukemije i tumora mozga. Kada istraživanje bude završeno, imaćemo najtačnije i najrelevantnije podatke i brojke i više niko nestručan neće moći da tvrdi da osiromašeni uranijum nije štetan, kao što se dešavalo do sada - kaže dr Laketić za Kurir i objašnjava:

- Tu je bilo toliko toksina koji su opasni za ljudski organizam, gađane su trafostanice, odakle je isparilo izuzetno opasno ulje piralen, benzemi, pa razni otrovi zbog bombardovanja fabrika boja i lakova, rafinerija... Počev od 1999, svake, ali svake godine imate porast broja obolelih!

Preporučujemo još:

Prema njegovim rečima, prikupljena je kompletna dokumentacija iz naučnomedicinskog i pravnog istraživanja komisije italijanskog parlamenta koja je utvrđivala povezanost osiromašenog uranijuma sa smrću italijanskih vojnika koji su bili u međunarodnim misijama, uključujući i Kosmet, i dokazala da postoji povezanost.

Poslanici nezainteresovani

Dr Darko Laketić tvrdi da je prošlo skoro dva mes

NATO bombardovanje

Tanjug/Emil Vas

NATO bombardovanje, Foto: Tanjug/Emil Vas

Deca otkako je svim poslanicima u Skupštini poslat izveštaj ove preliminarne studije, ali niko nije kontaktirao s njim.

- Očekujem da će bar neko dati neke sugestije ili oglasiti se... Ne znam da li će Srbija tužiti nekog, ali država vrlo ozbiljno radi na svemu ovom. Kada se završi studija i sve nedvosmisleno dokaže, mislim da bi bio red da države koje su nas bombardovale sada pomognu finansijski. Bilo da daju novac za čišćenje životne sredine, da se uradi dekontaminacija ili da pomognu prevenciji, ranom otkrivanju i lečenju stanovništva od ovih bolesti. Smatram da je to najmanje što mogu da urade - kaže Laketić.

Slobodan Čikarić

Stopa mortaliteta porasla za 36 odsto

Slobodan Čikarić, predsednik Društva Srbije za borbu protiv raka, kaže da su osiromašeni uranijum i drugi radioaktivni materijal ostali u našem vazduhu, u zemlji, vodi, biljkama.

- Od delovanja kancerogenih materija do njihovog sistemskog razvoja treba da prođe pet do 10 godina. Do naglog skoka sistemskih malignih tumora i limfoma dolazi 2006. godine, stopa incidencije se tad povećala za 59 odsto, a mortaliteta za 108 odsto. Tokom poslednjih pet godina od tumora je umrlo za 140 odsto više ljudi nego pre 10 godina. Stopa mortaliteta 1998. godine, pre bombardovanja, od raka iznosi 230 ljudi na 100.000 stanovnika, a 2017. bila je 313 građana na 100.000 stanovnika, znači ukupno se povećala za 36 odsto. To su frapantni podaci! - kaže Čikarić.

Brojke

15 tona osiromašenog uranijuma bačeno je na Srbiju
300 dece godišnje u Srbiji oboli od neke maligne bolesti
4,5 milijardi godina je vreme poluraspada uranijuma u prirodi