Korona, KBC Zemun
Alo/Vladimir Marković
Korona, KBC Zemun, Foto: Alo/Vladimir Marković

Ova saznanja su pomogla pri lečenju obolelih od kovida-19, ali često se dešava da se pacijentima nakon izlečenja i izlaska iz bolnice stanje pogorša, pa iako virus više nije u njihovom telu, ostavlja posledice, među kojima su najopasnije promene u krvi koje dovode upravo do tromboze i embolije.

Kako je objasnila dr Marijana Vukčević, neurolog i v.d. direktora Specijalne bolnice „Sveti Sava“ u Beogradu, problemi sa cirkulacijom krvi tokom i nakon kovida-19 najčešće su uzrokovani snažnim odgovorom organizma na virus, koji rezultira povećanjem fibrinogena čak i do dva ili tri puta više nego što je normalno.

Dr Marijana Vukčević

Privatna arhiva

Dr Marijana Vukčević, Foto: Privatna arhiva

- Kod nas se pacijenti javljaju tokom akutne faze kovida, najčešće nekoliko dana nakon skoka temperature. Ali moždani udar se može povezati sa infekcijom čak i 21 dan nakon izlečenja. Od simptoma su najčešće prisutni oduzetost jedne strane tela, smetnje u govoru, a teški moždani udari pogađaju osobe između 60 i 70 godina - rekla je dr Vukčević.

Kako je objasnila, posebno lošu prognozu tada dobiju stariji pacijenti.

- Stariji pacijenti češće završavaju smrtnim ishodom ili sa ozbiljnim invaliditetom. Povišena temperatura, nedovoljno unošenje tečnosti i gubitak čula mirisa i ukusa dovode do smanjene potrebe za unosom hrane i tečnosti, stomačnih smetnji i pojačanog znojenja. To može izazvati dehidrataciju i provocirati stanje tromba u krvnim sudovima, naročito kod onih koji već imaju bolesti kardiovaskularnog sistema - istakla je dr Vukićević.

Iako počinje kao obična infekcija pluća, u najvećem broju slučajeva kovid utiče na celo telo, a kako objašnjava dr Beverli Hant sa londonskog King koledža, zgrušavanje krvi je skoro obavezan simptom kovida-19.

- Lekari često ne mogu da stignu da ubrizgaju potrebne lekove pacijentu, jer se odmah susreću sa krvnim ugrušcima, a hemikalije koje utiču na zgrušavanje krvi su po 200, 300 ili 400 puta uvećane kod nekih pacijenata - objasnila je dr Beverli Hant i dodala da nikada tokom svoje duge karijere nije videla da je krv pacijenata toliko lepljiva.

Analiza krvi

Shutterstock

Analiza krvi, Foto: Shutterstock

Upravo zbog toga sve češće se u razgovorima čuju komentari o povišenim vrednostima D-dimera, za koji većina prosečnih ljudi do epidemije koronavirusa nije ni čula.

Kako je objasnila dr Jovana Milić, naučna saradnica Univerziteta u Modeni, D-dimer se meri u krvi i može biti koristan parametar u dijagnozi mnogih bolesti i stanja, ali je takođe nespecifičan i može biti povišen u mnogim stanjima kao što su tromboze, sepsa, kovid-19, maligne bolesti.

Kako je objasnila, četvorostruko uvećana vrednost D-dimera u krvi jedan je od glavnih faktora rizika smrtnosti kod pacijenata sa kovidom-19, jer komplikacije ove bolesti često podrazumevaju plućne i vanplućne tromboze koje dovode do smrti pacijenata.

- Što je koncentracija D-dimera viša, povećan je i rizik od umiranja. Zbog toga je važno da se pored krvne slike, C-reaktivnog proteina, prati i D-dimer. Njegovo povećanje je indikacija za primenu antikoagulantnih lekova kako bi se sprečilo formiranje trombova - naglašava dr Milić i dodaje da bi idealno bilo da se ovaj parametar meri kod svih pacijenata s kovidom-19.

Prevencija je pola zdravlja

Kako je objasnila dr Marijana Vukčević, mnogi su mehanizmi kod kojih je moguće nastajanje moždanog udara kod kovid pacijenata, a prevencija je trenutno veoma važna.

- Neophodno je uzimanje terapije propisane od strane lekara, uzimanje vode i toplih napitaka, vitamina u vidu svežeg voća, povrća i ribe. Najvažnije je nošenje maske, izbegavanje okupljanja, a ne zaboravite ni značaj pešačenja, barem dva kilometra dnevno u zonama bez gužve, s maskom na licu - objasnila je ona.

BONUS VIDEO

Pročitajte još: