Pluća
Profimedia
Lekar Doktor Rentgen Rentgenski snimak pluća Pacijent

Shutterstock

Rentgen Rentgenski snimak pluća, Foto: Shutterstock

Hronična opstruktivna bolest pluća (HOB) karakteriše se ograničenjem protoka vazduha u disajnim putevima. Često je ograničenje protoka vazduha progresivno i udruženo sa zapaljenskom reakcijom pluća na štetne čestice ili gasove.

Reč "hronična" znači da se bolest ne povlači, a "opstruktivna" da je delimično blokiran protok vazduha u disajnim putevima.

Pročitajte još:

- Kod emfizema pluća retko se javlja prvi simptom. Bude zamaranja jer nemate tu supstancu koja štiti pluća od spoljašnjih uticaja i onda dolazi, ne toliko do suženja bronhija, nego se kidaju najsitnije areole pluća. Kod pušača se to vrlo brzo događa. To više nisu ljudi od pedeset, šezdeset godina, već ljudi i od tridesetak - kaže dr Mirjana Danilović.

Od HOB-a najčešće obolevaju pušači ili bivši pušači, kao i osobe koje žive u kućama sa mnogo gasova. Prvi simptomi su kašalj i iskašljavanje sluzavog ili "prljavog" ispljuvka, otežano disanje, gušenje pri fizičkom naporu, ali i duži oporavak posle prehlade.

Ispovest preživelog turiste na Hvaru: "Ja sam lekar, a nisam mogao da mu pomognem!" Zatekao jezivu scenu u kupatilu (FOTO)

AUTOR: Jutarnji list/ Alo.rs/ B. P. DATUM I VREME: 15.08.2019. 17:21 "Odjednom nam je svima postalo loše" Bruno Mankuso, Foto: Youtube Printscreen - Pravo je čudo da nije bilo više mrtvih s obzirom na jačinu plinova koji su brzo ispunjavali potpalublje jedrenjaka Atlantia", rečenica je koja se mogla čuti tokom iscrpne istrage u hvarskoj luci, a koji su nadgledali italijanski policajci.

- Pušač će ređe doći na pregled jer on simptome, odnosno kašalj vezuje za cigarete. Na primer, ako kašlje reći će sebi da je od cigareta, dok neko ko ne puši i počne da kašlje pre dođe kod lekara. Pušači se adaptiraju na svoje simptome i to je kod njih normalno. Ali, nijedan kašalj ne smemo zanemarivati stoga je neophodan pregled - nastavlja ona.

Ona ističe da je HOB problematičan samo zato što se dijagnoza ne postavlja na vreme, a to može dovesti i do težeg stadijuma bolesti.

- Kada konačno ne bude dovoljno kiseonika u krvi, onda su te osobe vezane za kiseoničnu terapiju, odnosno aparate sa kiseonikom. Srećom, tehnologija je toliko napredovala da postoje aparati koji se mogu staviti na leđa. Poenta je da kada bi čovek znao koliko mu pušenje remeti kvalitet života, on to ne bi ni radio - zaključuje.

BONUS VIDEO: Beograđani otkrili šta rade na plus 40: Muke tek predstoje!