Igračke, deca
Tanjug/Sava Radovanović
Igračke, deca

Tanjug/Sava Radovanović

Deca nisu imuna na korona virus Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Pročitajte još:

Iako je na početku epidemije bilo odlučeno da dečja bolnica za plućne bolesti KBC "Dragiša Mišović"postane ustanova u kojoj će se lečiti mališani zaraženi kovidom 19, obolela deca se danas hospitalizuju i u drugim dečjim bolnicama.

Na Institutu za majku i dete trenutno se leči petogodišnji mališan, kod koga je potvrđena infekcija virusom korona. Dete ima upalu pluća, ali mu se stanje relativno brzo popravilo uz primenu antibiotske terapije i nalazi se u fazi oporavka, naglašavaju čelnici ove zdravstvene ustanove, koji planiraju njegov skori otpust. Direktor centra za anesteziologiju i reanimatologiju KC Srbije dr Nebojša Lađević izjavio je da najmlađi pacijent u ovoj zdravstvenoj ustanovi sa potvrđenim virusom korona ima 19 godina, dodajući da je sve više mlađih osoba zaraženih kovidom 19.

Pročitajte još:

Predsednik Udruženja pedijatara Srbije dr Georgios Konstantinidis smatra da je broj zaražene dece daleko veći od registrovanog, jer sve svetske studije svedoče da on iznosi između jedan i pet odsto od ukupnog broja inficiranih osoba. Ako se ima na umu da je od početka pandemije, u našoj zemlji registrovana 22.031 osoba inficirana koronom, to znači da je u Srbiji bilo između 220 i 1.100 zaraženih mališana.

– Deca su i dalje najjača karika u ljudskom rodu, a najslabija za virus što se tiče prenošenja. To ne znači da deca ne obolevaju, već da većina njih ima veoma blage simptome i nisu "kandidati" za tešku kliničku sliku, niti za značajan prenos virusa. Velike epidemiološke studije svedoče da na planetarnom nivou oko 52 odsto dece nema simptome, odnosno uopšte nisu stigli do bolnice ili su pregledani, pa vraćeni kući u samoizolaciju. Međutim, oko 40 procenata mališana ima umerenu ili tešku kliničku sliku, a manje od jedan odsto zahteva intenzivnu negu. Za razliku od gripa i drugih respiratornih infekcija, gde su deca glavni prenosioci virusa, kod korone to nije slučaj. U manje od deset odsto slučajeva, mališani su dokazani prenosioci kovida-19. Tome u prilog govore i rezultati australijske studije, koja je potvrdila da je od 740 kontakata zaražene dece virus prenesen samo na jedno dete i na jednog člana osoblja u obdaništu – naglašava sagovornik.

Dr Konstantinidis ocenjuje da je epidemija u Srbiji uzela maha, pa se danas registruje mnogo više inficirane dece nego tokom proleća. Drugi razlog je činjenica da su mališani veliki deo drugog polugodišta proveli u kućnom karantinu, nisu išli u školu, niti u vrtić i nisu dolazili u situaciji da se zaraze.

deca, igračke, dečak i devojčica

shutterstock

Deca uglavnom imaju povienu temperaturu Foto: shutterstock

Istražujući koji su najčešći simptomi zaraze kovidom-19 kod dece, pedijatri su došli do zaključka da je to povišena temperatura. Infekciju gornjih disajnih puteva ima polovina njih, upalu pluća dobila je četvrtina malih pacijenata, a gastrointestinalne probleme ima petina njih. Oko 16 odsto dece koja su imala kontakt sa zaraženom osobom nije pokazivalo nikakve simptome infekcije.

Medicinske studije sprovedene u Evropi ukazuju da je stopa smrtnosti među mališanima zaraženim virusom korona veoma niska – istraživanje grupe naučnika Instituta za zdravlje dece pri dečjoj bolnici Grejt ordmond strit iz Londona, pokazalo je da je od 582 zaražene dece, od tri do 18 godina iz 25 evropskih zemalja, četvoro njih preminulo. Više od polovine mališana obuhvaćeno ovom studijom imalo je potrebu za bolničkim lečenjem, a osam odsto njih završilo je na intenzivnoj nezi.

Pročitajte još: