Jlang Jlang, biljka
Shutterstock
Jlang Jlang, biljka

Shutterstock

biljka, Foto: Shutterstock

Njihov projekat nosi slogan “Ne uništavaj – ozeleni” i sa njim će učestvovati na Regionalnom takmičenju učeničkih kompanija koje će se ove godine, zbog pandemije korona virusa, odvijati onlajn.

Prema podacima učeničke kompanije Bio Filter u Srbiji se na dnevnom nivou baci oko 27 miliona opušaka, a za godinu dana ta cifra dolazi i do 26 i po milijardi.

U svetu je taj broj daleko veći. Stepen zagađenja je veliki, podaci pokazuju da godišnje u okeanima završi 13 miliona metričnih tona plastičnog otpada, od čega jedan značajan deo jesu opušci cigareta. Oni predstavljaju opasnost po životnu sredinu, ne razgrađuju se, uništavaju svu vegetaciju oko sebe u prečniku od 15 cm, smanjuju masu korena biljaka i do 60 % – napominju ovi kreativni mladi ljudi.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by BioFilter?? (@biofilterofficial)

Njihov cilj naravno nije promocija pušenja i duvanskih proizvoda, već neka vrsta mirenja sa činjenicom da ogroman broj ljudi konzumira duvan i pokušaj da se iz ove neslavne statistike izvuče barem neka korist.

Istraživanja pokazuju da se opušci cigareta u prirodi zadržavaju i preko 25 godina. Iz tog razloga mi želimo da postojeće filtere koji su mahom napravljeni od plastičnih materijala zamenimo našim biorazgradivim filterima. Naš Bio Filter je napravljen od nebeljene celuloze, a u sebi sadrži seme biljaka – kažu svrljiški učenici.

Kako njihov izum funkcioniše?

Onog trenutka kada se filter nađe na zemlji, uz pomoć vode i vlage seme počinje da klija. Na taj način filter semenu služi kao rezervoar vode, sve do trenutka kada se koren biljke ‘uhvati’ za zemlju.

Kako biljka raste razgradnja filtera se ubrzava i već posle šest meseci filtera nema, a priroda je bogatija za novu biljku. Kada već ne možemo da utičemo na ljude da ostave pušenje, onda možemo da pokušamo da zagađenje opušcima svedemo na minimum – objašnjavaju.

Upozoravaju i da je potrebno 38 triliona dolara kako bi se veštački stvorio kiseonik koje bi čovečanstvo moglo da koristi samo u narednih pola godine i nadaju se da će se što pre početi sa zamenom filtera, kako bi se izbegle katastrofalne posledice po čitavu planetu.