Snežana Radojičić
Alo!/Vladimir Marković
Snežana Radojičić

Alo!/Vladimir Marković

Snežana Radojičić, Foto: Alo!/Vladimir Marković

Snežana Radojičić (58) posle crnih dijagnoza - prve, kada je po rođenju ćerke saznala da joj dete boluje od cerebralne paralize, i druge, kada su joj saopštili da boluje od invazivnog raka oba jajnika, skupila je hrabrost i uletela u strašni ring s bolestima! Nakon tih teških životnih borbi nastavila je, kako kaže, da živi život uverena da ne postoji bitka u kojoj čovek ne može da odnese pobedu.

Između ćerkine i sopstvene bolesti „desila“ joj se drevna istočnjačka veština - joga, koja joj je pomogla da živi i preživi.

- Rodila sam devojčicu, kojoj su lekari odmah po porođaju dijagnostikovali cerebralnu paralizu. „Ovako izgleda kraj!“, pomislila sam. Morala sam, međutim, da se saberem. Tada su mi svi devojački planovi pali u vodu, a potom je usledilo mirenje s tim - počinje Snežana svoju priču za „Alo!“, dodajući da joj je život dobio novi smisao - počinjala je borba s nemogućim, a istovremeno je trebalo ponuditi sebi i detetu radost življenja.

Godine su se nizale, navodi ona, i umor joj je postao sastavni deo života.

Indija kao škola

Snežana Radojičić kaže da je posle preživljenog raka krenula na putovanja po Indiji.

- Sa svakog sam se vraćala uverenija da je joga ključ za bolji i lepši život. Učitelj sam te veštine duže od 20 godina. Odabrala sam terapeutsku jogu, koja podrazumeva korišćenje rekvizita i omogućava vežbaču da pomoću njih uđe u sve joga poze. Mnogi prestižni univerziteti širom sveta uvrstili su taj način vežbanja u red sa medicinskim terapijama - kaže Snežana.

- Siva boja postala mi je dominantna u životu. I moja slikarska platna, tada sam još slikala, postala su siva. Tada mi se „upalio alarm“ da posustajem i da više ne mogu da prizovem vedrinu. Upravo je to bio trenutak kada mi je u život ušla joga. Vratila mi je mir, spokoj, radost i nadu - objašnjava naša sagovornica.

I taman kada je pomislila da joj je život ušao u mirnije vode, usledio je još teži lom od prethodnog - lekar joj je, pre 10 godina, saopštio da ima invanzivni adenokarcinom jajnika!

- Po drugi put u životu sam slušala tih nekoliko latinskih reči koje su mi ledile krv u žilama. Osećaj je bio isti: „Da li je sad ovo kraj?“ Usledili su dani lečenja - onkologija, zračenja, terapije, povraćanja... Najteže od svega bila je ta armija nevidljivih ljudi koji su u bolnici tužno razmenjivali svoje poglede... I opet sam odlučila da se borim - ističe ona i dodaje da ju je joga naučila da čuda postoje, da njeno „verujem“ može da pomeri planine, a kamoli jednu bolest.

Snežana Radojičić

Alo!/Vladimir Marković

Snežana Radojičić, Foto: Alo!/Vladimir Marković

- Dvadeset dana posle operacije počela sam da pomeram najpre prste, zatim da usmeravam telo na joga položaje. Nakon nekoliko meseci redovno sam radila jogu. I, najvažnije, s vedrinom sam posmatrala život, divila se svakom jutru, pozdravljala svaki izlazak sunca, svaki procvetali cvet u bašti. Rezultat je pobeda raka! Nastavila sam opet dalje, uverena da ne postoji bitka u kojoj čovek ne može da odnese pobedu - završava Snežana, koja je sada učitelj joge.

Joga - filozofija življenja

Snežana Radojičić objašnjava da je kroz jogu shvatila koliko čovek malo poznaje sebe i svoje telo, kao i koliko nepravedno malo uživamo u onome što nam je dato kao veliki dar, a to je sam život.

- Imala sam utisak da ništa do tada nisam znala, a sve što je trebalo spoznati delovalo je krajnje jednostavno: život je u malim stvarima, malim osmesima, u suživotu sa prirodom i sa samim sobom. Joga nas, između ostalog, uči da naučimo da volimo sebe i svet oko sebe, ne zato što je idealan, već zato što je naš - ističe ona.