Crkva
Alo!/Marko Metlaš
Crkva

Alo!/Marko Metlaš

Crkva, Foto: Alo!/Marko Metlaš

Prvog januara po starom kalendaru, a 14. po novom, Srbi praznuju Mali Božić (Vasiljevdan) i Srpsku Novu godinu.

Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan. Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, tada je Mali Božić počeo da se slavi kao Srpska Nova godina.

Za ovaj dan vezuju se mnogi običaji, a postoje i sujeverja šta na ovaj dan ne bi trebalo raditi.

Pročitajte još:

 

U Vojvodini je postojao običaj, koji se u nekim mestima zadržao do danas, da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja Sunčeve svetlosti i toplote. Iz istih razloga su u Hercegovini ostatke badnjaka od Božića spaljivali na Mali Božić.

Novu godinu nikako ne valja dočekati u snu, pa su u ovom bdenju mnoge devojke gatale da li će se te godine i za koga udati.

Među ovim gatkama je posebno zanimljivo gatanje devojaka u Bosni: pre svanuća su, popevši se na tavan, bacale svoju obuću kroz vrata napolje, pa ako obuća, kad padne, bude usmerena od kuće - znak je da će u tom pravcu otići, tj. udati se.

Na Mali Božić 14. januara (Sveti Vasilije) ponovo se unosi badnjak, opet dolazi položajnik, a na trpezi je glava božićne pečenice koja se čuva do tog dana.

Vreme od Božića do Bogojavljenja (19. januar) u narodu se naziva "nekrštenim danima" u kojima, prema verovanju, demoni, karakondžule i veštice vrebaju ljude na svakom koraku.