Njiva, oranica
Tanjug/Jaroslav Pap
Njiva, oranica

Tanjug/Jaroslav Pap

Njiva, Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Srbija će narednih godina biti jedan od najugroženijih regiona kad je reč o poplavama, olujama, elementarnim nepogodama i visokim temperaturama, pa su nestanak bukovih šuma, prepolovljeni poljoprivredni prinosi i češće epidemije tropskih bolesti scenario koji nikog u Srbiji ne treba da iznenadi.

Vladimir Đurđević sa Instituta za meteorologiju upozorava na predviđanja svetskih klimatologa da će usled povećanja globalne temperature Srbija i Balkan biti najpogođeniji klimatskim promenama, na šta su, kaže, pre tridesetak godina ukazivale i prve studije koje su mediteransku oblast označile kao „vruću tačku“.

Volim golaće

Alo!

- Leto je na globalnom nivou toplije za jedan stepen, a u našem regionu u proseku za 1,2 stepena, što znači da godišnja temperatura na Balkanu raste brže od globalnog proseka. Jake suše, poplave, vreli toplotni talasi i šumski požari biće učestaliji, a to će uticati na manju poljoprivrednu proizvodnju. Recimo, neki predviđaju da će proizvodnja kukuruza u drugoj polovini 21. veka u proseku biti manja za gotovo 50 odsto ukoliko se na vreme ne razviju sistemi za navodnjavanje. - pojašnjava Đurđević i dodaje da su leta u Srbiji toplija za 1,5 stepeni nego sredinom 20. veka, dok je u atmosferi sedam odsto više vodene pare nego ranije.

On upozorava i na to da će zbog svih ovih promena u drugoj polovini 21. veka nestati blizu 90 odsto bukovih šuma.

- Ako se nastavi postojeći trend klimatskih promena, bukove šume će ubrzano nestajati. Takođe, rašće broj prenosilaca zaraznih bolesti, poput tigrastih komaraca koji šire groznicu Zapadnog Nila - objašnjava Đurđević.

Na probleme koji nam predstoje narednih godina ukazuje se i u izveštaju koji je Srbija napravila prema okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promenama. Naime, u izveštaju se navodi da će promena temperature i velika količina padavina uticati na to da do kraja 21. veka ozima pšenica, kukuruz i soja sazrevaju od 20 do 30 dana ranije.

Novi Sad

Alo/Dejan Briza

Procene su da bi kukuruz, na primer, mogao da sazreva čak dva meseca ranije nego sada, što bi, kako se navodi, moglo uticati na kvalitet i kvantitet prinosa, ali i na planiranje proizvodnje i vreme obavljanja radova u polju.

Porast temperature do kraja veka posebno će otežati proizvodnju šećerne repe, kojoj će, kako se prognozira, suše i nedostatak padavina smanjiti koren, a time i proizvodnju šećera po hektaru.

Klima kriva za aflatoksin

Za uticaj klimatskih promena na poljoprivredu možda je dobar primer Srbije iz 2012, kada smo imali jednu od najjačih suša i kada su prinosi nekih ratarskih kultura bili manji i za 50 odsto.

- Ukupni gubici u poljoprivredi te godine procenjeni su na preko milijardu evra. Suša je doprinela i pojavi aflatoksina u kukuruzu, kojim su kasnije hranjene krave, tako da se on potom pojavio i u mleku, u koncentraciji iznad dozvoljenih granica propisanih zakonom - podseća Đurđević.

Hitna pomoć

Alo!/Rajko Ristić

Trivan: Štete milijardu evra

Ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan rekao je da klimatske promene nisu bajka i priča, kao i da su njihove posledice već vidljive.

- Poplave i oluje prave velike štete, utiču na gubitak privrednih kapaciteta, a štete se mere milijardama evra - kazao je Trivan i dodao da klimatske promene dramatično utiču na naše živote i privredu, a posebno pogađaju sektor poljoprivede, energetike i proizvodnju hrane.

Hitna pomoć

Tanjug/Tanja Valič

Uticaj klimatskih promena

- Suše i poplave sve su češće, ozbiljnije i skuplje za saniranje.

- Porast temperature i suša ograničiće poljoprivrednu proizvodnju. Područja istočne Srbije i Vojvodine posebno su ugrožena.

- Voda za piće, industrijsku i poljoprivrednu upotrebu postaće oskudna jer porast temperature još više ugrožava već pogođene resurse podzemnih voda u Srbiji.

- Šumski požari su češći i ozbiljniji.

- Očekuje se da će se smanjiti snežni prekrivač i dužina zimskog perioda, a to utiče na rezerve vode u zemljištu

Pročitajte još: