Kobi Brajant, Goran Krneta
Alo.rs/ Ilustracija
Kobi Brajant, Goran Krneta

Alo.rs/ Ilustracija

Kobi Brajant, Goran Krneta, Foto: Alo.rs/ Ilustracija

Na osnovu nesrećnog događaja, smrti jedne od legendi košarke, koji je obeležio prethodni period, kao i brojnih nesreća koje su prouzrokovane padom vazduhoplovnih letelica, dovodi se pitanje koliko je i šta bezbedno. Dokazano je da je svakako bezbedniji od drumskog saobraćaja, tačnije, vožnje automobilom.

Podsećamo da je, legendarni košarkaš Kobi Brajant (42) nastradao u helikopterskoj nesreći, u čijem je padu poginulo devet osoba. Do nesreće je došlo u Kalabasasu u Kaliforniji u nedelju ujutru po lokalnom vremenu.

ČINJENICE

Helikopter Sikorski S-76B, napravljen 1991. godine, poleteo je u nedelju ujutro po američkom vremenu sa aerodroma udaljenog oko 55 kilometara od centra Los Anđelesa.

Kobi Brajant i još osam osoba poletelo je ka sportskoj akademiji čuvenog košarkaša, na utakmicu ekipe koju je Brajant trenirao, a u kojoj je igrala njegova kćerka "Điđi" (13).

Let je trebalo da traje oko 40 minuta, jer ih je čekao put od oko 112 kilometara na severozapad. Planirano je da helikopter preleti centar Los Anđelesa, potom preko doline San Fernando severno od grada, a zatim do krajnjeg odredišta preko brdovitog predela koji vodi zapadno, preko Tauzend Ouksa.

Tačno 18 sekundi nakon što je počeo da se okreće, helikopter je izgubio oko 250 metara visine i vratio se u smer ka istoku. Ali pilot nije uspeo da uzme u obzir da se tlo nije izdizalo samo ispred njega, već i sa strane. A, letelica S-76B, u kojoj su bili Brajant i još osmoro putnika, udarilo je u obronke brzinom od 270 kilometara na čas.

Ipak, on ne može da se otrgne utisku da bi putnici ostali živi da je odlučio da leti na osnovu korišćenja svojih instrumenata i elektronskih signala, a ne na osnovu svog vida.

Na ogromnu žalost, letelica se tu srušila i niko nije preživeo.

Kobi Brajant

Tanjug/AP

Kobi Brajant, Foto: Tanjug/AP

AVION ILI HELIKOPTER

Dovodi se u pitanje bezbednost, tačnije, da li je bezbednije voziti se avionom ili helikopterom?

Na to pitanje za Alo.rs dao je odgovor Goran Krneta, opitni i profesionalni pilot helikoptera i instruktor letenja u pilotskoj školi "Helimaster", koji iza sebe ima 32 godine iskustva i preko 6.000 sati letenja.

- Za pilote helikoptera noćna mora jeste oblačno vreme, magča i dalekovodi. Svako letenje je ozbiljna stvar i zahteva makslimalnu psihičku i fizičku spremnost i naprezanje pilota. Velika razlika između letenja avionom i helikopterom - helikopterom se leti niže i zato je teže leteti - objasnio je Krneta i dodao da što se tiče putničkih aviona, mnogo je lakše leteti jer postoje najsavremeniji instrumenti, aerodromi, radarsko navođenje i nema prepreka. 

Za vožnju helikopterom je potrebno, jer je njegova svrha da leti van aerodroma, duga priprema pilota, veliko iskustvo, dok je kod pilota aviona to manje. Činjenica koja to dokazuje jeste da za samostalno letenje, pilot aviona mora da završi 200-250 sati letenja sa putnicima, dok je za pilota helikoptera ta cifra veća, od 800 do 1000 sati, a da bi se letelo van aerodroma, mora da se navrši minimum 350 sati, objašnjava Goran Krneta.

Pitali smo ga da prokomentariše nesreću koja je potresla celu planetu, kao i šta je drugačije moglo da se uradi kako bi se ista izbegla.

Na osnovu podataka, koji su još uvek šturi, niska oblačnost i dezorijentacija nastala nakon ulaza u oblak koji je bio na maloj visini, došlo je do naglog preokreta situacije. 

- Let je izvođen u VMC (meteorološka vidljivost) uslovima. Sami uslovi za vizuelno letenje su bili dobri, a situacija se pogoršala kako se išlo prema destinaciji, te su morali da lete preko San Fernando doline gde je došlo do povećanja nadmorske visine i ulaska u oblake zbog planine kojoj su se približavali. Trebalo je pratiti helikopter i izvršiti povratak na prethodnu destinaciju ili ako se iznenada izdešava sve, kao što jeste, trebalo je pratiti auto-put - zaključuje Krneta.

Komentari (1)

Dr

29.01.2020 13:39

Ja ubuduce samo vozom