Goran Vesić
Vladimir Živojinović
Goran Vesić
Goran Vesić, Foto: Vladimir Živojinović

Prema izmenama Odluke o postavljanju privremenih objekata na teritoriji grada, uvodi se standardizacija izgleda trafika, što znači da će postojati samo jedan tip na teritoriji grada, u različitim veličinama, među kojima će najveći imati 10,5 kvadrata.

Tri centralne opštine - Savski venac, Vračar i Stari grad tu odluku će morati da sprovedu do kraja sledeće godine, a ostalim opštinama se ostavlja rok do kraja 2018. godine.

Frižideri za sladoled i za pića više neće moći da stoje ispred kioska, već samo u njemu.

Predloženo je da se tip, veličina, izgled i druge karakteristike kioska i manjeg montažnog objekta utvrđuju aktima, koje donosi gradonačelnik, i to, jedanim aktom za kioske koji će se postavljati na području tri centralne opštine - Vračar, Savski venac i Stari grad, i drugim aktom za kioske i manje montažne objekte koje će biti postavljani na području ostalih opština.

Vesić: Građani koji žive u starijim objektima imaće niži porez

Gradski menadžer Goran Vesić rekao je danas da će povećanjem stope amortizacije sa 0,8 na jedan odsto, građani koji žive u starijim kućama i stanovima imati niži porez na imovinu u zavisnosti od starosti objekta. Vesić je novinarima u Skupštini Beograda rekao da je Grad uradio ono što je mogao da uradi u okviru postojećeg zakona. "Mi smo povećali stopu amortizacije sa 0,8 na jedan odsto. To je maksimalna stopa amortizacije. To znači da će oni građani koji žive u starijim kućama imati niži porez na imovinu, u zavisnosti od starosti objekta. To može da ide i do četiri odsto", kazao je Vesić.

 

Gradski menadžer Goran Vesić rekao je da su navedene odluke deo napora Skupštine grada da uvede red u gradu, odnosno da se utvrdi šta može da se postavlja na ulicama i gde mogu da stoje tezge i privremeni objekti.

Gradonačelnik, dodao je Vesić, donosi pravilnik koji će urediti tip i veličinu objekata, a jedna vrsta kioska važiće za Vračar, Savski venac i Stari grad, dok će za ostalih 14 opština postojati još dva tipa kioska.

"Ideja je da se prekine sa praksom da kiosci imaju po pet, šest frižidera, kao na vašaru. Više nećemo imati situaciju da neko dobije kiosk i zauzme još toliki prostor oko kioska", naveo je Vesić.

Na teritoriji tri centralne opštine, dodao je, neće više biti moguće postavljanje tezgi, osim kada su u pitanju manifestacije privremenog karaktera.

"Time dajemo značajan doprinos uvođenju reda u centar grada", objasnio je Vesić.

On je podsetio i da su ranije donete odluke da na tri centralne gradske opštine budu ukinute zatvorene bašte i da se uvede jedinstvena boja suncobrana, a sve kako bi Beograd počeo da liči na pravi evropski grad i "da u gradu ne bi imali sve i svašta".

Gradski menadžer je podsetio i da je počelo pretvaranje centra grada u pešačku zonu, da se ove godine radi ulica Vuka Karadžića, a da će se zatim raditi Obilićev venac i ulica Cara Lazara, kako bi u narednih pet godina centar grada bio pretvoren u pešačku zonu.

Odbornik DS Zoran Alimpić je kritikovao što se menjaju odluke koje su dva puta do sada menjane, između ostalog, navodeći da sumnja da će gradonačelnik u predviđenom roku doneti potreban pravilnik, jer to nije uradio prethodnih puta.

"Sada opštine delimo na dve grupe, za tri centralne se uvode jedna pravila, a za preostalih 14 druga", naveo je Alimpić.
On je ocenio i da se odlukom da veličina kioska bude 10,5 kvadrata, umesto dosadšnjih 9,5 kvadratnih meetara, favorizuju pojedini proizvođači.

Vesić je, između ostalog, poručio Alimpiću da je bolje da se "uključi u neko udruženje vračara ili astrologa, jer uvek sve unapred predviđa šta će biti".

DO 2025. GODINE SVIMA PRIKLJUČAK ZA VODOVOD I KANALIZACIJU

Sva beogradska domaćinstva će do 2025. godine imati priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, za šta će biti izdvojeno oko 575 miliona evra, predviđeno je strateškim planom koji je danas usvojila Skupština grada.
Predstavljajući Plan, gradonačelnik Siniša Mali rekao je da je njegov cilj poboljšanje kvaliteta života Beograđana i standarda komunalnih usluga, zaštita prirodnih vodotokova i životne sredine, kao i povećanje atraktivnosti i tržišne vrednosti lokacija na široj teritoriji grada.

On je naglasio da će za realizaciju Plana biti izdvojeno oko 575 miliona evra, a da će novac biti obezbeđen iz budžeta grada, doprinosa Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju, iz budžeta JKP "Beogradski vodovod i kanalizacije" i javno-privatnih partnerstava, a "samo ukoliko bude neophodno iz kredita".
"Zato nastojimo da svaki dan privučemo nekog investitora, jer od naknade za građevinsko zemljište dobijamo novac koji mozemo da uložimo", rekao je Mali.

Gradski menadžer Goran Vesić rekao je da je namera gradske vlasti da zauvek reši pitanje vodovoda i kanalizacije, navodeći podatak da trećina Beograda nema kanalizaciju, što je posebno izraženo u prigradskim opštinama.