Oluja
EPA/Daniel Kasap
Oluja

EPA/Daniel Kasap

Oluja, Foto: EPA/Daniel Kasap

* Danas se navršava 24 godina od početka hrvatske zločinačke akcije "Oluja"

* Proterano najmanje 250.000 Srba

* Ubijeno i nestalo oko 2.000

U hrvatskoj zločinačkoj akciji "Oluja" avgusta 1995. koja je započela 4. avgusta masivnom vojnom akcijom oružanih snaga Hrvatske, uz podršku NATO, kao i jedinica Hrvatskog veća odbrane (HVO) i Armije BiH (ABiH), izvršena je agresija na prostor Republike Srpske Krajine, odnosno sever Dalmacije, Liku, Kordun i Baniju.

Pročitajte još:

 

12.50 Kraj bloga

Poštovani, ovim završavamo blog u kom ste mogli paralelno da pratite događaje iz 1995. godine i tok zločinačke akcije "Oluja", kako bismo se na što verodostojniji način podsetili stradanja našeg naroda, kao i aktuelne događaje iz 2019. godine i reakcije u vezi sa obeležavanjem 24. godišnjice zločina koji nikada ne smemo zaboraviti. 

12.30 (2019) U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je održan parastos Srbima stradalim u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja", a zatim su rodbina i prijatelji položili cveće na spomen srpskim žrtvama stradalim u ratovima 1999- 2000. godine na prostoru bivše Jugoslavije u Tašmajdanskom parku. 

Parastos je služen i u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, ali i crkvama širom Srbije i Republike Srpske.

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", koji je i organizovao pomen u Banjaluci, Savo Štrbac rekao je da se 24 godine od progona Srba iz Republike Srpske Krajine ništa bitno nije promenilo jer je u Hrvatskoj sve manje Srba i na snazi je njihov tihi egzodus, prenose Nezavisne.

"Svakodnevno ljudi odlaze iz Krajine, niko ne beži od dobra, beži se od zla. Na popisu stanovništva za dve godine u Hrvatskoj će, verovatno, biti premašena željena projekcija Franje Tuđmana sa početka devedesetih godina pršolog vijeka da će za sva vremena biti rešeno srpsko pitanje u Hrvatskoj kada ih bude manje od tri odsto", rekao je Štrbac.

Savo Štrbac

D.I.C. Veritas

Foto: D.I.C. Veritas

On je rekao da Hrvatska na sve moguće načine nastoji da prikaže da su zločini u "Oluji" bili pojedinačni ekscesi i da to nije planirala hrvatska država.

On je podsetio da su do sada za ratne zločine u "Oluji" osuđena dvojica pripadnika Hrvatske vojske, i to Božo Baćelić, etnički Albanac kojem je pravo ime Redžep Ðindžić i etnički Srbin Rajko Kričković.

"Hrvatska kada želi nekog da osudi bira etničke Albance i Srbe, kao što su Baćelić i Kričković", rekao je Štrbac i dodao da se "to radi pod izgovorom da zločine nisu činili Hrvati jer im vera zabranjuje da ubijaju i pale".

Centralna manifestacija obeležavanja Dana sećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj oružanoj akciji "Oluja" održana je sinoć ispred Manastira Krušedol u prisustvu najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije.

Krušedol

Tanjug

Krušedol, Foto: Tanjug

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije.

Prema podacima "Veritasa", tokom hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" iz svojih domova proterano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

12.28 (1995) Nešto posle 12 sati na HRT objavljena je vest: hrvatske jedinice ušle su u Knin! Na kninskoj srednjovjekovnoj tvrđavi postavljena je ogromna hrvatska zastava. Zauzeta su i okolna mesta - Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, ali i Plaški, Primišlje i Hrvatska Dubica.

11.34 (2019)  Hrvatski premijer Plenković na ceremoniji u Kninu je rekao da je Oluja ima poseban značaj za sve Hrvate jer je hrvatski narod pokazao snagu i oslobođenjem petine teritorije pokazao da sam odlučuje i da drevni Knin zauvek ostaje hrvatski.

"Stoga s ponosom slavimo i uvek ćemo slaviti dan hrvatske pobede. To je bio legitiman odgovor velikosrpskom posezanju za hrvatskim teritorijama. Nikad nećemo posustati u našim naporima u ostvarivanju pravde za sve naše stradale i do poslednjeg slučaja ćemo istraživati ratne zločine i tražiti sve naše nestale", rekao je Plenković, preneo je Večernji list.

11.23 (2019) Gradonačelnik Knina Marko Jelić (43) izjavio je da se redovno moli za sve Srbe stradale u "Oluji" i da će to činiti i kada ne bude na funkciji. 

"Praksa gradske uprave kojoj sam na čelu, ali i većine sugrađana je da se žrtvama daje pijetet. To činim redovno i činiću i kad ne budem na poziciji, ja lično i u svojim molitvama", rekao je Jelić.

11.01 (2019) Oluja je strašan zločin, pogrom nad Srbima, kaže ministar odbrane Aleksandar Vulin i dodaje da niko ne može naterati Srbe da prihvate da je Oluja bila "pravedna operacija".

Upitan da prokomentariše navode pojedinih medija da Zagreb traži od Beograda da prihvate njihov Dan pobede ako hoće u EU, Vulin kaže da je nemoguće zločinačku akciju prihvatiti drugačije osim kao zločin nad Srbima.

"Ako u Evropu treba da se ulazi preko proslave Oluje, šta će nam takva Evropa. Nemoguće je da zločinačku akciju, strašni zločin nad mojim narodom proslavljam zbog bilo čega. Ko to može da natera Srbe da prihvate da je Oluja bila pravedna", rekao je Vulin za TV Pink.

9.44 (1995) Hrvatski tenkovi počeki spuštanje sa Dinare prema Kninu posle jezivog granatiranja grada od ranih jutarnjih časova

 

 

9.34 (2019) Kolinda Grabar Kitarović tokom svog novog jutrošnjeg obraćanja u Kninu izjavila je i "Vizija dr.Franje Tuđmana je postala naša stvarnost. Pre 24 godine poslana je poruka da da smo mi Hrvati ponosan narod i da imamo pravo odlučivati o svojoj sudbini. Poklanjam se duboko svim hrvatskim veteranima, posebno onim stradalima i došla sam ovde da vam kažem: veliko hvala. Ova proslava nije zbog nas političara, ovdje smo da se suočimo sa sobomiI upitamo se jesmo li učinili sve za Hrvatsku i na to pitanje se odgovor očekuje delima, a ne rečima. To se od nas očekuje jer smo se na ovom mestu prije 24 godine izborili da u našoj državi sami odlučujemo", rekla je ona i citirala je Antu gotovinu i reči "Rat je gotov okrenimo se budućnosti".

 

Kolinda Grabar Kitarović, operacija Oluja

Printscreen HRT

Kolinda Grabar Kitarović, operacija Oluja, Foto: Printscreen HRT

 

9.25 (2019) Polaganjem venaca i paljenjem sveća na Spomeniku hrvatske pobede "Oluja 95" u Kninu  zvanično počelo obeležavanje 23. godine od "Oluje". Svečanosti prisustvuje ceo državni vrh Hrvatske. Pred sam početak svečanosti Kolinda Grabar Kitarović je obišla svečani stroj vojske.

Kolinda Grabar Kitarović, operacija Oluja

Printscreen HRT

Kolinda Grabar Kitarović, operacija Oluja, Foto: Printscreen HRT

 

08.10 (2019.) - Kolinda Grabar Kitarović: Najradije bih uhvatila pušku

Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je sinoć u Kninu da ju je tokom rata 90-ih godina grizla savest i da je želela da uzme pušku i ode ratište.

- Najradije bih uhvatila pušku i otišla na ratište, ali shvatala sam da nije stvar samo u mecima i u suočavanju s onima koji su ispred vas - rekla je Grabar Kitarović i istakla da je bila svesna da ima dužnost u Ministarstvu spoljnih poslova.

Kolinda Grabar Kitarović

EPA-EFE/Valda Kalnina

Kolinda Grabar Kitarović, Foto: EPA-EFE/Valda Kalnina

Grabar Kitarović je, nakon prijema ratnih zapovednika na kninskoj tvrđavi, zapevala je pesmu "U boj, u boj" iz opere Nikola Šubić Zrinski.

08.00 (1995.) - Hrvatska vojska se probija prema Kninu

Hrvatska vojska se probija prema Kninu. U podne će uspeti u svojim krvavim namerama.

22.33 (1995) - Duga noć pred Krajinom

Sve je praktično gotovo. Knin postaje grad duhova. Srbi su već na putu prema Republici Srpskoj i Srbiji. Iz Beograda ne stiže pomoć. Krajina je ostavljena sama pred dugu, tešku i krvavu noć. 

Hrvati ulaze u Knin

Youtube/Printscreen

Hrvati ulaze u Knin, Foto: Youtube/Printscreen

U srpskim selima ostaju mahom stariji ljudi i nemoćni, ali i oni koji ne žele da napuste svoje domove. Tu i ginu. Hrvatska vojska ih nemilosrdno ubija.

21.15 (1995) Zatišje pred vratima Knina. Srpski narod napušta vekovna ognjišta

Mrak je i vlada opšta neizvesnost i strah kod Srba. Niko ne zna kako će se stvari odvijati. Hrvatske snage stežu obruč i polako nadiru prema glavnom gradu Republike Srpske Krajine. U daljini se čuju rafali iako je snažno granatiranje hrvatske vojske prekinuto.

Izbeglice iz Krajine

Youtube/Printscreen

Izbeglice iz Krajine, Foto: Youtube/Printscreen

20:55 (1995) - Pala je noć, hrvatsko granatiranje je prestalo, a sa zatišjem krenule su i prve kolone Srba

Počelo je povlačenje prema Republici Srpskoj i Srbiji. Kolone su se slivale jedna za drugom i bile su nepregledne. Civili su se masovno evakuisali, a za njima i oružane snage Republike Srpske Krajine.

20.45 (2019) Vučić poslao snažnu poruku. Trese se Zagreb

Danas su Srbi, ma gde da žive, apsolutno ujedinjeni i znaju šta im je činiti u budućnosti, poručio je večeras iz Krušedola predsednik Srbije Aleksandar Vučić, na obeležavanju 24 godine od akcije "Oluja", i istakao da je posebno ponosan, jer su svi Srbi na današni dan, ma gde da su na planeti, ujedinjeni.

Krušedol

D.S.

Krušedol, Foto: D.S.

20.20 (2019) Predsednik Vučić se obratio prisutnim građanima Srbije

Iako je imao pripremljen govor na 20 stranica, predsednik Srbije je odustao od njega. Umesto toga okupljenima se obradio bez čitanja, emotivnim govorom iz srca.

- Do pre 6 godina smo se stideli naših stradalih. Kada nam ubijaju i proteruju stotine hiljada ljudi ćutali smo da ih ne uvredimo. Kada su našima odsecali glave, ćutali smo. A mi smo jedini koji smo se obračunali sa onima koji su počinili zločine, drugi nisu. I večeras neki slave uz pesme koje pristojni ljudi ne bi mogli da slušaju - rekao je predsednik Vučić.

Krušedol

Screenshoot/RTS

Krušedol, Foto: Screenshoot/RTS

20.15 (2019) Milorad Dodik obratio se okupljenima ispred Krušedola

- 24. godine od kako se ostvario cilj Hrvatske, etničko čišćenje. Tek smo peti put ovde, a na tome možemo da zahvalimo predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću - rekao je Dodik. 

Tanjug

"Oluja", Foto: Tanjug

20.10 (2019) Svake noći je spavala sa bombom! Tužna ispovest Milice Jurić, hiljade ljudi plakalo!

 - Ja sam Milica Jurić. Izbeglica sam. U Srbiju sam došla iz ličkog sela. Bezbrižno detinjstvo prekinula je prva "Oluja". Ubili su mi strica. Pitam zašto, odgovorili su da više neće doći. Iste noći brat, sestra i ja sa babom napustili smo dom. Mama i tata su ostali da čuvaju dom. Sa pet godina nije mi bilo jasno zašto. Otac je mobilisan a majka nije htela da ga napusti. Svake noći je spavala sa bombom ispod jastuka. Tata joj je rekao "Ako dođu, spasi se".

Milica Jurić

screenshoot

Milica Jurić, Foto: screenshoot

20.00 (2019) Patrijarh Irinej o zločinu nad Srbima

Patrijarh Irinej podsetio je večeras da je „Oluja“ bila zločin koji je planirala hrvatska država i osudio ćutanje rimokatoličke crkve, koje je, kaže, osnažilo mnoge koji su činili zlo i "ostali neosuđeni od te božanske organizacije".

Aleksandar Vučić plače na godišnjici Oluje

printskrin

Aleksandar Vučić plače na godišnjici Oluje, Foto: printskrin

19.30 (1995) – RTS objavio da je počela "Oluja"

Radio televizija Srbije sa zakašnjenjem javila da je počela zločinačka akcija "Oluja" i da je hrvatska vojska napala grad Knin i Republiku Srpsku Krajinu.

19.15 (2019) SNV u Donjem Lapcu: Empatija prema svim žrtvama pretpostavka pomirenja

Boris Milošević, SNV

Youtube/Printscreen

Boris Milošević, SNV, Foto: Youtube/Printscreen

19.10 (2019) Stravičan skandal na N1! U udarnom terminu emitovali stravičnu poruku kojom se raduju našoj teškoj tragediji!

Danas se navršava 24 godine od hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja", u kojoj je iz svojih domova proterano preko 250.000 krajiških Srba. Dok Srbija tuguje i obeležava dan sećanja na žrtve, ustaše slave! I to na televiziji N1!

N1 tv

Alo.rs

N1 tv, Foto: Alo.rs

19.00 (2019) Počelo je obeležavanje 24. godišnjice zločinačke akcije hrvatske vojske "Oluja"

Krušedol

Tanjug

Krušedol, Foto: Tanjug

Centralna manifestacija povodom obeležavanja godišnjice hrvatske akcije "Oluja" 1995. godine, u kojoj je ubijeno ili nestalo oko 2.000 Srba, a proterano više od 220.000, počela je večeras molebanom koji služi patrijarh srpski Irinej ispred manastira Krušedol.

Krušedol

D.S.

Krušedol, Foto: D.S.

18.14 (2019) Demokratski Front kritikuje vlast Crne Gore zbog odlaska u Knin

Predsednici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije i članovi predsedništva Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević prisustvovaće ispred manastira Krušedol Danu sećanja na stradale i prognane Srbe u "Oluji", poručuju iz DF u saopštenju u kojem kritkuju vlast zbog odlaska u Knin.

Andrija Mandić

Alo! M.Josida

Andrija Mandić, Foto: Alo! M.Josida

17.00 (1995.) – Okupiran Sveti Rok

Hrvati zauzeli mesto Sveti Rok. Sve su bliže Kninu. Jedinice hrvatske vojske i hrvatskih paravojnih i policijskih snaga već su na svega nekoliko kilometara od Knina. 

Hrvatska vojska ulazi u Knin

Youtube/Printscreen

Hrvatska vojska ulazi u Knin, Foto: Youtube/Printscreen

16.45 (1995.) - Vrhovni savet odbrane Republike Srpske Krajine donosi odluku o evakuaciji stanovništva

Vrhovni savet odbrane Republike Srpske Krajine done je odluku o evakuaciji stanovništva koje nije sposobno za borbu

- Zbog novonastale situacije izazvane otvorenom opštom agresijom Republike Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu i nakon prvih početnih uspeha u odbrani došlo je do ugrožavanja velikog dela teritorije Severne Dalmacije i dela Like, zbog toga

ODLUČUJEMO

1. Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovništva iz opština Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac. 2. Evakuaciju sprovoditi prema pripremljenim planovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otrića prema Srbu i Lapcu. 3. Za evakuaciju zatražiti pomoć od komande UNPROFOR Sektor “Jug” sa sedištem u Kninu."

Saopštenje je potpisao predsednik RSK Milan Martić.

Milan Martić

Youtube/Printscreen

Milan Martić, Foto: Youtube/Printscreen

15.40 (2019.) - Palma: Formirati i specijalni sud za zločine u "Oluji"

On smatra da pored Specijalnog suda za ratne zločine počinjene nad Srbima na Kosovu i Metohiji, treba da se formira i Specijalni sud za, kako je rekao, najveće etničko čišćenje posle Drugog svetskog rata i ratne zločine počinjene nad Srbima, u i posle akcije Oluja.

"Da tragična ironija bude još veća, hrvatsko pravosuđe je do sada donelo dve presude za zločine u "Oluji" i to u jednoj je osuđen etnički Albanac, a u drugoj etnički Srbin. Nijedan Hrvat", ističe Marković.

"Tuđman, koji je naredio Oluju rečima da "Srbima treba naneti takve udarce da nestanu sa ovih prostora", Gotovina koji je komandovao i njihovi podanici su Hrvati. Oni su izvršili ubistva u Oluji, naveo je Marković.

Dragan Marković Palma

Printscreen

Dragan Marković Palma, Foto: Printscreen

On ističe da je do sada popisano 1869 ubijenih Srba, dok se 745 još vode kao nestali. Od broja ubijenih 1220 su civili, što je 65 posto, a ukupno u celom građanskom ratu u Hrvatskoj je ubijeno 38 posto civila.

"Proterano je sve što je srpsko i zapaljeno je sve što je srpsko. I sve te žrtve tokom Oluje Hrvati vode žrtve "domovinskog rata", kaže Marković.

15.26 (2019.) - Stefanović: Ponosan sam što Srbija ima snage da traži pravdu i istinu

Akcija "Oluja" nesumnjivo je bila najteže etničko čišćenje počinjeno na tlu Evrope od Drugog svetskog rata do danas, praćeno izvršenjem najtežih krivičnih dela protiv civilnog stanovništva i to pre svega starih, žena i dece, kaže potpredsednik vlade Nebojša Stefanović.

U izjavi za medije napominje da je od tada do danas potpuno očigledno da hrvatske vlasti nisu spremne da učine bilo šta kako bi kaznile počinioce ovih strahovitih zlodela, te da Srbi koji su preživeli ova ogromna stradanja od Hrvatske teško da mogu da očekuju bilo kakvu pravdu.

"Ponosan sam na Srbiju koja je konačno počela da neskriveno govori o ovim teškim zločinima i svemu što se dešavalo tokom Oluje, da pomaže svoj narod koji je izbegao iz Hrvatske i da gaji kulturu sećanja na progon i stradanje našeg naroda", naveo je Stefanović.

Nebojša Stefanović

Alo!/ Rajko Ristić

Nebojša Stefanović, Foto: Alo!/ Rajko Ristić

Ponosan je, kaže, na Srbiju koja "danas ima snage da na svakom mestu traži istinu i pravdu za srpske žrtve i za sve ljude koji su izgubili svoje najmilije i imovinu tokom ove operacije etničkog čišćenja i to posle mnogo, mnogo godina ćutanja prethodnih vlasti u našoj zemlji koje nisu smele ni da se oglase najobičnijim saopštenjem kojim bi osudili zločinačko ubijanje i proterivanje sa ognjišta našeg naroda".

Vlada i predsednik Srbije danas se odlučno bore za svoj narod i njegovo pravo na život, ali i da se nikada ne zaborave ovi zločini i ogromno stradanje, naveo je Stefanović u izjavi za medije.

14.40 (2019.) - Plenković: "Oluja" je bila veličanstvena akcija za ponos

Povodom godišnjice od najvećeg egzodusa Srba od Drugog svetskog rata, kada je iz Hrvatske proterano 250.000, dok ih je gotovo 2.000 ubijeno ili nestalo, hrvatski premijer Andrej Plenković je, uz čestitke građanima poručio, da ta zemlja "sa ponosom obeležava 24. godišnjicu veličanstvene vojno-policijske operacije Oluja".

"Tog je 5. avgusta 1995. u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen najveći deo okupiranih hrvatskih teritorija, što je donelo slobodu i mir domovini", naveo je Plenković.

Andrej Plenković

AP/Daniel Kasap

Andrej Plenković, Foto: AP/Daniel Kasap

Ističući da je uz "državničku mudrost" prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđana, požrtvovnost i hrabrost hrvatskih branitelja, umeće zapovednika Hrvatske vojske i policije i, slogu hrvatskog naroda "za samo četiri dana oslobođen najveći deo okupiranih područja Hrvatske".

14.35 (2019.) - Linta pozvao Tužilaštvo da procesuira zločine nad Srbima

Predsednik skupštinskog Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta pozvao je danas nadležno Tužilaštvo da procesuira brojne zločine nad Srbima tokom i posle "Oluje", ali i drugih hrvatskih zločinačkih akcija.

U ''Oluji'' je, kako Linta navodi, ubijeno više od 2.000 Srba, od toga 1.200 civila, od kojih je više od 60 odsto bilo starije od 60 godina.

Miodrag Linta

Medija centar

Miodrag Linta, Foto: Medija centar

"Postoje brojni primeri brutalnog zločina nad preostalim srpskim civilima i ratnim zarobljenicima počinjeni za vreme ali i neđeljama i mesecima nakon zvaničnog završetka Oluje'', kaže on.

14.20 (2019.) - Hrvatski pesnik odbio da slavi "Oluju"

Današnji dan u Hrvatskoj proslavalja se kao "Dan pobede i domovinske zahvalnosti". 

Ipak, postoje i oni Hrvati koji su odbili da ovaj dan slave.

Jedan od njih je i Mario Mihaljević, hrvatski je pesnik, radijski voditelj, novinar, tekstopisac i kompozitor zabavne muzike.

Mario Mihaljević

Youtube printscreen

Mario Mihaljević, Foto: Youtube printscreen

Ovim gestom je pokazao da u Hrvatskoj ima onih koji na vojnu operaciju gledaju drugačije.

14.16 (2019.) - Služen parastos stradalim Srbima u Crkvi Svetog Marka

Srbima stradalim tokom akcije Oluja danas je služen parastos u Crkvi Svetog Marka, a to je ujedno bila i prilika da se još jednom skrene pažnja na činjenicu da prognani Srbi i danas 24 godine kasnije, svoja osnovna, ljudska i imovinska prava u Hrvatskoj ostvaruju teško ili nikako.

Predsednik Koordinacije udruženja izbeglih i raseljenih u Srbiji Milan Žunić podsetio je za Tanjug da se prognanim Srbima sistemski onemogućava povratak u Hrvatsku, obnova uništene imovine, pravo na penziju...

- Ne tražimo mnogo ni od Hrvatske ni od Srbije, od Hrvatske tražimo da nam ne otima ono što je naše - imovinu, penzije i stečena prava, Tražimo i pravo na povratak, na našu imovinu, slobodan život ... i naknadu za uništenu, opljačkanu i otetu imovinu - rekao je Žunić.

Akcija

Tanjug/Arhivska/Vladimir Dimitri

Akcija "Oluja", oluja, Foto: Tanjug/Arhivska/Vladimir Dimitri

Prognani Srbi i od Srbije, dodaje, traže jednu "stinicu" - da stane iza legitimnih zahteva svojih građana i državljana i da se sistematski bori za prava Srba koja su ugrožena u Hrvatskoj.

Predsednik Udruženja Zavičcaj Nenad Abramović kaže da nijedno pravo Krajišnika nije ostvareno u potpunosti, da nadležni u Hrvatskoj čak ono malo prava koje zakon propisuje tumače kako im odgovora.

- Krajišnici su poput Feniksa, i bez obzira na teškoće nastavljau dalje" - rekao je Abramović koji je pozvao sve sunarodnike da povodom državnog obeležavanja godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja", kome će prisustvovati i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, dođu večeras u Krušedol.

Cilj okupljanja je da se setimo svih žrtava, jer ako i jednog čoveka zaboravimo ubili smo ga dva puta, rekao je Abramović i dodao da je cilj i da se iz svega izvuku pouke kako se takav zločin nikada ne bi ponovio.

13.38 (2019.) - Kitarović: Pobedom u Oluji Hrvatska dosanjala svoj san

Predsednica Kolinda Grabar Kitrović čestitala je danas građanima Dan pobede i domovinske zahvalnosti, kao i 24 godine od vojno-policijske akcije Oluja, kada je iz Hrvatske, u najvećem egzodusu od Drugog svetskog rata, proterano oko 250.000 krajiških Srba, dok je oko 2.000 njih ubijeno ili nestalo.

Obraćajući se svim građanima u zemlji i dijaspori, Grabar Kitarović je navela da je “pobedom u Oluji Hrvatska dosanjala svoj istorijski san slobode i nezavisnosti i postala punopravna članica međunarodne zajednice”.

Kolinda Grabar Kitarović

AP/Darko Bandić

Kolinda Grabar Kitarović, Foto: AP/Darko Bandić

Takođe, pozvala je građane da “lijepu domovinu” izgrađuju u zajedništvu, solidarnosti i poštovanju jednih prema drugima, da bi, kako je navela, iz dana u dan bila naprednija i pravednija, “onakva kakvom su je sanjali prethodni naraštaji i kakvom su je želeli hrvatski branitelji”.

“Drage Hrvatice i Hrvati i svi hrvatski državljani diljem domovine i sveta, od srca vam čestitam Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!”, napisala je predsednica, preneli su hrvatski mediji.

13.00 (1995.) – Hrvati probili 4. lički korpus na Velebitu

Hrvatska vojska je uspela da probije 4. lički korpus na Velebitu i time je pozicija vojske RSK bila sve teža. Hrvati su sve bliže Kninu.

12.15 (2019.) - Mihajlović: Žrtve ne zaboravljamo, budućnost u saradnji

Potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović, rekla je danas, povodom 24. godišnjice akcije “Oluja”, da Srbija nikad neće zaboraviti prošlost, ali da je danas važno da učinimo sve da gradimo dobre odnose među susedima kako bismo obezbedili bolju budućnost za građane Srbije i za čitav region.

“Niko nema pravo da izbriše sećanje na ubijene, nestale i prognane Srbe i etničko čišćenje u akciji “Oluja”, kada je proterano više od 200.000 naših sunarodnika, ali isto tako imamo obavezu da stvaramo drugačije odnose u kojima ćemo kao susedi sarađivati, a građani živeti u miru jedni pored drugih, bez obzira na nacionalnost”, navela je Mihajlović u saopštenju.

Zorana Mihajlović

Alo!

Zorana Mihajlović , Foto: Alo!

“Srbija ne zaboravlja svoje žrtve i čuva sećanje na njih, ali isto tako želi da zajedno sa svim svojim susedima radi na pomirenju i stvaranju bolje budućnosti, u kojoj ćemo zajedno raditi na obezbeđivanju stabilnosti i razvoja u celom našem regionu”, dodala je ona.

11.53 (1995.) - Srbi bez raketa zemlja- zemlja "Luna", povučene za Beograd

U teškim trenucima za narod i vojsku Srpske Krajine nema raketa zemlja-zemlja "Luna" koje su bile na Petrovoj gori, a mogle su dopreti do Zagreba. One su ranije povučene za Beograd. Martić nema čime da uzvrati.

10.45 (1995.) - Monstruozna Tuđmanova obećanja

Tuđman je od Srba tražio i da ostanu kod svojih kuća i da tu dočekaju Hrvatsku vojsku. Hrvatska vojska je Srbe koji su ostali kod svojih kuća brutalno ubila.

10.10 (2018.) - Dačić: Današnji dan trajno ćemo pamtiti po zlu

Povodom obeležavanja 24 godine od akcije "Oluja" ministar spoljnih poslova Ivica Dačić kaže da Srbija nikada neće zaboraviti današnji dan, 4. avgust, datum koji će Srbija i srpski narod trajno obeležavati po zlu.

On je dodao i da nije moguće gledati u budućnost dok u hrvatskoj rukovodsto nema poštovanje prema srpskim žrtvama.

Ivica Dačić

Alo!/Rajko Ristić

Ivica Dačić, Foto: Alo!/Rajko Ristić

"Kada bi sa druge strane postojalo to političko rukovodstvo koje bi uvažavalo žrtve Srba i imalo poštovanje prema tome, mogli biste da kažete da traba da gledamo dalje, napred", rekao je Dačić i izrazio žaljenje što taj savet ne važi i za drugu stranu.

Prema njegovim rečima, pardoksalno je da neko optužuje Srbiju za genocid kada se zna da danas u Hrvatskoj ima 180.000 Srba, a bilo ih je 560.000, kao i da je danas njihov broj manji od pet odsto, a pre sto godna ih je bilo 15 procenata.

10.05 (1995.) - Licemerno obraćanje Franje Tuđmana

Predsednik Hrvatske Franjo Tuđman uputio je poruku Srbima u kojoj je pripadnike srpske vojske pozvao da predaju oružje, garantujući im amnestiju prema hrvatskim zakonima.

Franjo Tuđman

Profimedia

Franjo Tuđman, Foto: Profimedia

9.10 (2019.) - Crna Gora slavi proterivanje i ubijanje Srba

Nakon prošlogodišnje bure i u srpskoj i u crnogorskoj javnosti, koju je podigla odluka podgoričkih vlasti da na obeležavanje godišnjice "Oluje" u Kninu pošalje izaslanika, sva je prilika da će se ove godine dogoditi isto.

Crna Gora je, naime, donela odluku da će i ove godine poslati svog predstavnika, koji će sa hrvatskim vlastima "proslavljati" vojnu akciju u kojoj je svoje domove moralo da napusti više od 250.000 Srba, od kojih su neki otišli na put bez povratka, ne stigavši do Srbije.

9.05 (2019.) - Obeleležavanje godišnjice "Oluje" kod manastira Krušedol

Centralna manifestacija povodom obeležavanja godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" 1995. biće održana večeras u 19.00 sati kod manastira Krušedol na Fruškoj Gori, uz prisustvo predsednika i premijera Srbije Aleksandra Vučića i Ane Brnabić.

Vučić je pozvao sve Srbe, posebno Krajišnike, da dođu kod manastira Krušedol na obeležavanje godišnjice "Oluje", za koju je rekao da je najveće etničko čišćenje posle Drugog svetskog rata.

Aleksandar Vučić

Tanjug/Dragan Kujundžić

Aleksandar Vučić, Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

"Naš je zadatak da to nikada ne zaboravimo i da to na odstojanstven i ozbiljan način obeležavamo. Da se ne stidimo naših suza, da poštujemo tuđe žrtve, ali, da za razliku od ranije, poštujemo i svoje, srpske žrtve, da ih ne smanjujemo i da o njima govorimo", poručio je predsednik Srbije.

9.00 (1995.) – Krajiške snage pokušale da uzvrate

Vojska RSK je probala granatiranjem nekih hrvatskih položaja da zaustave nalete, ali neuspešno.

7.46 (2019.) - Radojičić: Strašna oluja 1995. nanela nam je veliku tragediju

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić na 24. godišnjicu od hrvatske akcije "Oluja" prisetio se leta 1995. navodeći da je taj avgust bio jedan od najtužnijih i najtežih perioda u novijoj istoriji srpskog naroda.

"Kolone nedužnih ludi koji su bili primorani da napuste svoja ognjišta, svoje imanje i sve ono što su radeći celog života stekli, izazvala je veliku tugu u srcima svih nas, rekao je gradonačelnik.

Zoran Radojičić

Beoinfo

Zoran Radojičić, Foto: Beoinfo

"Ne samo da smo nepravdu i tugu u našim srcima osetili zbog toga što su u kolonama bili naši rođaci, prijatelji i poznanici već i zbog toga što su nedužni ljudi bili osuđeni na izbeglištvo i nemaštinu samo zato što su Srbi", kazao je gradonačelnik, koji je i sam ima puno prijatelja koji su tada bez ičega proterani iz svojih domova u Srbiju.

6.00 (1995.) – Prvi ustaški proboji

Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba.

5.30 (1995.) – Počelo granatiranje Knina da bi se zastrašilo stanovništvo

Odmah posle početka ofanzive Hrvati su raketama zasuli Knin, prestonicu RSK.

General Mile Mrkšić je pred Haškim tribunalom izneo podatak da te rakete nisu imale razornu moć, ali je 10.000 raketa ispaljeno.

5.00 (1995.) – Hrvati krenuli

U 5 sati ujutro počela je ofanziva. Hrvatska vojska je krenula na srpske položaje. Počela raketno-topovska paljba na Srbe.

4.00 (1995.) - Amerikanci započeli akciju

Dana 4. avgusta na pravoslavni praznik Blage Marije u 4 časa posle ponoći, američke vazduhoplovne snage su bombardovale radare snaga krajiških Srba.

Za zločine u operaciji "Oluja" još niko nije osuđen ni pred jednim međunarodnim sudom. Hrvati danas, 2019. godine, i kao članica EU, slave etničko čišćenje više od 250.000 Srba u krvavom avgustu 1995. godine.

Bonus video

Munjeviti start i izlazak srpskih tenkista