Kazaljke ove godine pomeramo u noći između subote i nedelje, 24. i 25. oktobra. Tada prelazimo sa letnjeg nazimsko računanje vremena koje će se dogoditi najranije u poslednjih 11 godina.

U noći između subote i nedelje vreme se vraća jedan sat unazad. U 3.00 sata kazaljke će biti vraćene na 2.00, pa će nedelja trajati 25 sati. Dodatni sat sna neće biti jedina promena.

Naime, raniji zalazak sunca i pomeranje dnevnog ritma mogu se odraziti i na san, raspoloženje, koncentraciju, krvni pritisak i zdravlje srca.

Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog poslednjeg vikenda u oktobru. Međutim, zbog kalendarskog sklapanja dana, ove godine do promene dolazi najranije u poslednjih 11 godina.

Prema najnovijoj regulativi Evropske komisije koja je definisala raspored do 2031. godine, letnje računanje vremena počinje poslednje nedelje u martu, a završava se poslednje nedelje u oktobru svake godine.

Rani prelazak na zimsko vreme naglo će nas uvesti u kratke jesenje dane i ubrzati dolazak večernjeg sumraka.

Zašto menjamo sat?

Tokom letnjih meseci sat se pomera unapred, dok se tokom zimskih meseci vraća unazad. Na taj način smanjila bi se potrošnja energije, jer ljudi imaju više sati dnevne svetlosti i to u periodima kada su aktivni. Međutim, ova metoda više nije toliko efikasna, ali mnoge zemlje širom sveta i dalje zadržavaju ovaj sistem.

Zašto neki žele da se ukine letnje računanje vremena?

U decenijama nakon uvođenja letnjeg računanja vremena, političari, stručnjaci za san i poljoprivrednici zalagali su se za promenu prakse – bilo za potpuno ukidanje sezonskog pomeranja sata ili za uvođenje trajnog letnjeg računanja vremena tokom cele godine.

Američka akademija za medicinu sna 2020. godine saopštila je da bi Sjedinjene Države trebalo da "ukinu sezonske promene vremena u korist jedinstvenog, stalnog vremena tokom cele godine".

Prema navodima te organizacije, letnje računanje vremena remeti prirodni cirkadijalni ritam ljudskog tela, a nagla promena vremena povezana je s povećanim rizikom od poremećaja raspoloženja i srčanih oboljenja.

Sa stanovišta bezbednosti u saobraćaju, akademija navodi da pomeranje sata unapred povećava rizik od saobraćajnih nezgoda, jer su vozači posebno neispavani nakon gubitka jednog sata sna.