Početkom februara uticati i na vreme u Srbiji, uveliko je pogodila više delova SAD. Nisu pogođene samo SAD, već gotovo sve zemlje oko arktičkog kruga.

Prema rečima meteorologa Ivana Ristića, predviđa se veliki poremećaj polarnog vrtloga početkom februara.

"Cepanje polarnog vrtloga donosi puno snega"

- Cepanje polarnog vrtloga, stratosfersko zagrevanje i uspostavljanje snažnog severnog strujanja prema nama može da donese puno snega i baš hladno vreme - napisao je meteorolog Ristić na svom zvaničnom Fejsbuk profilu.

Već početkom februara, tačnije od 6. februara, sudeći po MJO indeksu meteorologa Ristića doći će do spuštanje hladnog vazduha sa severa Evrope na jug, pa samim tim i kod nas.

SAD paralisane zbog snežne oluje, pogođena i Kanada, cela Rusija pod snegom

Ogromna i intenzivna zimska oluja donela je snežne padavine, led i izrazito niske temperature, od krajnjeg severoistoka zemlje sve do Teksasa u SAD.

Do utorka, 27. januara, broj umrlih u SAD popeo se na preko 12. Ukupno 43 američke države izdale su različita meteorološka upozorenja za preko 200 miliona stanovnika, procenjuje se da je skoro milion ljudi vikenda ostalo bez struje, otkazano je preko 10.000 avionskih letova…

Nisu pogođene samo SAD, već gotovo sve zemlje oko arktičkog kruga.

Snežna oluja stiže u SAD: Aktivira se polarni vrtlog, a evo kada hladan talas stiže u Evropu

U Kanadi, merne stanice u centralnim i istočnim krajevima zemlje beležile su temperature ispod -30 stepeni Celzijusa, uz jake vetrove i sneg, dok je i Rusija već danima gotovo cela pod snegom, uključujući i Moskvu, gde su maksimalne dnevne temperature bile ispod -10 stepeni Celzijusa.

Glavni krivac ovakvog (ne)vremena jeste upravo poremećaj polarnog vrtloga.

Šta je poremećaj polarnog vrtloga
Sa severu planete Zemlje, u širokom krugu oko Arktika, na visinama od nekoliko desetina kilometara u atmosferi, vladaju relativno stabilni, vrlo specifični i nimalo komforni uslovi, piše portal Klima101.

U centru, visoko iznad samog Arktika, nalazi se ogroman ciklon zvani polarni vrtlog (polarni vorteks), koji se okreće sa zapada ka istoku.

Šta je zapravo polarni vrtlog
Polarni vrtlog je inače sezonska pojava, i najjači je tokom zime, tj. onda kada su najveće razlike između temperatura na ekvatoru i na severnom polu.

- Teško je tačno zamisliti polarni vrtlog - kaže dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu za Klimu101."Temperature unutar vrtloga su i do -70 stepeni"
- U pitanju je pojava koja je hiljadama kilometara u prečniku, na visinama od oko 30 kilometara iznad nivoa mora, sačinjena od vazduha koji se kreće ogromnom brzinom - oko 200 do 300 kilometara na čas, u smeru sa zapada na istok - ističe on.

Temperature unutar vrtloga su izrazito niske, i do -70 stepeni Celzijusa. Ali to je u stratosferi - bliže površini Zemlje, temperature dostižu oko -50 stepeni Celzijusa.

U širokom krugu oko ovog centra, i znatno niže u atmosferi nalazi se tzv. polarna mlazna struja koja "vijuga" oko polarnog kruga. U pitanju je sistem jakih vetrova, koji duvaju nešto manjim brzinama, do oko 200 kilometara na čas, takođe u smeru zapad-istok.

Za razliku od polarnog vrtloga, to je fenomen koji traje tokom cele godine, na visinama između 6 i 12 kilometara iznad nivoa mora. Mlaznu struju meteorolozi nazivaju i "autoputem", što je korisna metafora jer obuhvata dve različite odlike mlazne struje.

Naime, ona ne samo što "upravlja" kretanjem vremenskih prilika, odnosno vremenskih sistema, kao što su cikloni i anticikloni već, sa svojom širinom od nekoliko stotina a debljinom od samo nekoliko kilometara, ona zaista i liči pomalo na jedan autoput. Osim što je, naravno, sačinjena od vazduha koji se kreće.

Polarni vrtlog i mlazna struja "čuvaju" hladan vazduh na Arktiku, ali nisu uvek uspešni
Naime, polarni vrtlog i mlazna struja zajedno deluju i kao bedem, jer u uobičajenim okolnostima sprečavaju prodor ledenog polarnog vazduha u niže, i daleko naseljenije geografske širine.

Snaga polarnog vrtloga, odnosno brzina vetrova, zavisi od razlike između temperatura od ekvatora do severnog pola. Drugim rečima, što je hladnije na Arktiku, to je polarni vrtlog jači. A kada je polarni vrtlog jak, onda je i mlazna struja jaka i brza, i zarobljava hladan vazduh iznad Arktika.

Sa druge strane, onda kada polarni vrtlog slabi, što može biti izazvano manjom razlikom između temperatura na polu i ekvatoru, mlazna struja sve više meandrira, talasa i, s vremena na vreme, propušta hladan vazduh ka nižim geografskim širinama.

- Kada se brzine vetrova u polarnom vrtlogu otprilike prepolove, tj. kada brzine vetrova padnu na oko 100 do 150 kilometara na čas, onda vrtlog postaje nestabilan - objašnjava dr Đurđević.

"Kada je vrtlog slab, hladan vazduh se lakše izliva na jug"
To znači da su temperaturni uslovi iznad Arktika i u ostatku severne hemisfere, grubo rečeno, obrnuto proporcionalni.

Naime, kada je vrtlog jak, onda je hladan vazduh "zarobljen" na Arktiku, a zima je u ostatku severne hemisfere blaža. Kada je vrlog slab, hladan vazduh se lakše "izliva" na jug, što sa sobom donosi proboj hladnog vremena ispod polarnog kruga koji može trajati nekoliko dana, kao što je sada slučaj širom Severne Amerike, ali i Evrope i Azije.

Ove godine prodor hladnog vazduha je posebno jak
Ove godine, taj prodor je bio posebno jak, i pogodio je ogromno prostranstvo, jer je arktički bedem bio posebno slab – zato što temperature vazduha iznad Arktika nisu bile dovoljno niske u odnosu na temperature na ekvatoru.

Pošto stabilnost polarnog vrtloga zavisi od razlike u temperaturama između ekvatora i polova, postavlja se pitanje da li na njegovu stabilnost – pa samim tim, i na učestalost ovakvih hladnih epizoda širom severne hemisfere – utiču klimatske promene.

"Povećana nestabilnost polarnog vrtloga može biti i direktna posledica klimatskih promena"

- Kada razmišljamo o klimatskim promenama, prvo što nam pada na pamet je zagrevanje, jer sagorevanjem fosilnih goriva konstantno povećavamo koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u vazduhu. Situacija je tu prilično jasna u smislu uzroka i posledice - navodi dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Međutim atmosfera nije statična. Vazduh se uvek kreće, a jedan deo tih kretanja je posledica temperaturne razlike između ekvatorijalnih i polarnih oblasti.

U tom smislu, svako dugoročno narušavanje razlike u temperaturi između pola i ekvatora, odraziće se i na dinamiku atmosfere, odnosno donekle će se promeniti način kako vazduh putuje preko površine planete, objašnjava profesor.

S obzirom na to da se polarne oblasti zagrevanju znatno brže od ekvatorijalnih, ova razlika je manje nego što je bila u prošlosti, pa tako ovi neočekivani transporti hladnog vazduha iz polarnih oblasti u umerene širine i nisu toliko neočekivani na toplijoj planeti.

Štaviše, povećana nestabilnost može biti direktna posledica klimatskih promena.

Ovakve promene dovode i do naizgled paradoksalnih situacija, da u vremenu kada se maltene permanentno obaraju topli rekordi u pojedinim delovima sveta, imate nagla zahlađenja sa velikom količinom snežnih padavina.

BONUS VIDEO