gospojinski post
Foto: Alo/SPC

Gospojinski post počinje danas, u četvrtak 14. avgusta, na Dan sedmorice braće Makaveja i njihove majke, koji su stradali mučeničkom smrću. Jedan od četiri velika posta stroži je od Božićnog i Apostolskog, a zbog velikog poštovanja prema Bogorodici, mnogi vernici doživljavaju ga kao i Vaskršnji.

Gospojinski post je najmlađi. Uveden je u čast Majke Božije, koja je vreme pre upokojenja provela posteći, u miru, tišini i molitvi. Prvi put se pominje u spisima Teodora Studita, 826. godine, da bi konačno bio utvrđen na Carigradskom saboru 1166.

Kako se posti Gospojinski post

Ovaj post odlikuje se strogoćom. Tokom dve sedmice jede se hrana pripremljena na vodi, osim u dane vikenda, kada su dozvoljeni ulje i vino, i na Preobraženje, kada se može jesti i riba. Ako praznik Uspenja padne u sredu ili petak, jedu se riba, vino i ulje. U narodu postoji običaj da se mlado grožđe ne jede do Preobraženja, kada se blagosilja u crkvi.

Gospojinski post ima i veliko duhovno značenje. To je vreme molitve, pokajanja i duhovnog uzdizanja, kada se vernici trude da se oslobode loših misli i dela, i da se približe Bogu. Ovaj period doživljava se i kao prilika da se ugledamo na život Presvete Bogorodice i sledimo njen svetli primer.

Običaji za početak Gospojinskog posta

Budući da je posvećen Bogorodici, veruje se da je Gospojinski post posebno važan za žene i majke.

Prema narodnom verovanju, svi običaji na dan početka posta vezuju se za vodu i bosiljak, takozvanu božju biljku. Stoga, domaćice, u jelo obavezno stavite malo bosiljka za zdravlje i sreću cele porodice.

Gospojinski post pravoslavni vernici okončavaju svetim pričešćem 28. avgusta, na dan Bogorodičinog Uspenja.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading