Dragica sišla s lustera i popela se na laptop!
Pošto je lansirala novu funkciju u državnom ustrojstvu - “supruga predsednika”, Dragica Nikolić ozbiljno se bacila na sopstveno brendiranje! Poznato je da je svaki poklon koji deli u ime Fondacije “Dragica Nikolić” vidno obeležen njenim inicijalima.
Verovali ili ne, ona je otišla i korak dalje, pa je “izbrendirala” i 16 laptopova koje je za Novu godinu poklonila osnovcima u Donjem Milanovcu i Negotinu. Nove računare krase ogromni stilizovani ćirilični inicijali DN, kao i ceo naziv njene fondacije. Da deca slučajno ne zaborave svoju dobročiniteljku, ova humanitarka se potrudila da logotip fondacije postavi ne samo na desktopove računara već ga nalepila i na same laptopove.
Nek su samo deca dobila kompjutere
Voditelj emisije “24 minuta” Zoran Kesić kaže za naš list da je to što su deca dobila kompjutere mnogo važnije od Dragičine želje da ispadne neki humanitarac. - Ipak bih u danima ljubavi, praštanja i sreće istakao to da će deca dobiti kompjutere. To mi je mnogo jača vest od vesti koja nam je već poznata, a to je da političari i oni oko njih žele da se istaknu - izjavio je za “Alo!” Kesić.
Ranije je bebe obukla u benkice, a porodilje u bade mantile na kojima je izvezla svoje inicijale, a vernici Crkve Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Manastiru Voljavča kod Stragara sigurno je neće zaboraviti jer je na centralnom visećem svećnjaku, takozvanom polijeleju razvukla puno ime i prezime od kovanog gvožđa.
Odakle ideja za ovakvim brendiranjem, nismo uspeli da saznamo, jer se Dragičina saradnica za odnose s javnošću juče nije javljala na telefon.
Crtač stripova Marko Somborac ima originalne predloge za buduće aktivnosti prve dame.
- Neki darodavci vole da su anonimni, a neki vole da se to zna, recimo, u slučajevima kada promovišu humanost, pa je možda i normalno ostaviti neki takav znak u takvim primerima. Čini se da se ovde previše otišlo sa „brendiranjem”, ali, verujem, iz dobre namere, iz brige da logo ne bude premalen i nedovoljno vidljiv, da deca ostanu uskraćena za saznanje ko im je to poklonio. Onda su znak povećavali i povećavali i više nisu imali gde. Zatim su prešli na desktop, ali da li je i to bilo dovoljno? Za svaki slučaj, dizajnirao bih i svaku ikonicu i folder sa DN znakom, i, naravno, preimenovao sve programe u, recimo, “Dragica Nikolić Word”. Za svaki slučaj bih ostavio i slajdšou skrinsejver sa najlepšim fotkama sa primopredaje računara. Mada, sve bi jednostavnije bilo da im je jednostavno dala svoj ogroman logo i digitron, i završena priča - objasnio je Somborac.
Kolumnista Dragoljub Draža Petrović smatra da, ako zbog arapske donacije bolnica u Novom Pazaru mora da se zove “Zajed bin sultan el Dahnian”, škola “Haifa ben Zaid el Dahijan”, a vrtić “Abu Dabi”, ne vidi razlog da se i laptop koji je poklonila prva dama ne zove “Dragica Apple Nikolić” ili “Dragica Lenovo Nikolić”.
- A operativni sistem neka se zove “Dragica Windows Nikolić”. Mogla bi i neka škola koju pomaže njena fondacija da se zove OŠ ”Dragica Nikolić”, a vrtić Predškolska ustanova “Dragičica”. Kad nekome nešto poklanjaš, nije ni ljudski ni hrišćanski da mu naturaš svoje ime i brendiraš donaciju, onda to nije humanitarni rad, već samoreklamerstvo - kaže Draža, i dodaje da je prva dama osoba koja je uspela da za svojih 60 godina života bude poznata samo kao životna pratilja jednog četničkog vojvode, pa ne čudi da je sada sačekala svojih pet minuta i svoje ime i prezime napisala čak i na benkicama.
- Ako Dragica nekim jaslicama pokloni pelene, bojim se da će i one biti brendirane kao “pampers Dragica” - završio je on.
Humanitarna korist
Prof. dr Milan Milić, psihijatar, kaže za “Alo!” da to što radi Dragica Nikolić rade svi koji doniraju, sve fondacije, ali da je velika tema za razmišljanje šta su tu onda dobra dela. - Da li su zaista ona takva ako postoji tako evidentan interes da neko zna da smo to mi uradili? Da dobijemo benefit koji ide od slikanja za TV do pamćenja po tome šta smo učinili?! I u Bibliji stoji „da leva ruka ne zna šta radi desna“. Trebalo bi da nas lično što manje ima u tom dobrom delu koje činimo. Šta god bio motiv za činjenje dobrih stvari, mi kao ljudi nismo sposobni da sebe iz toga isključimo. Uvek imamo neku dobit od toga - da to neko gore vidi ili da se osećamo dobro zbog toga ili još eksplicitnije - da dobijemo na popularnosti - kaže on.