"JAJCIMA" NA CARA! Haos u Ohridu, Makedonci besni zbog Bugara
EPA

Imenovanje bugarskog kulturnog centra po caru Borisu Trećem je iz debate istoričara preraslo u incidente, pošto je nekoliko stotina ljudi protestovalo protiv otvaranja centra, uz pogrdne uzvike i povremeno zasipanje zgrade kamenicama i jajima.

Članovi udruženja "Car Boris Treći" su pokupili obeležja i kroz sporedni izlaz pobegli iz zgrade, pošto su demonstranti u nekoliko navrata pokušavali da probiju policijski kordon, javljaju makedonski mediji.

"Tatari", "fašisti" i "nacisti" uvikivali su učesnici protesta koje je okupila Levica, posle serije prilično zapaljivih rasprava koje su u prethodnih nekoliko meseci vođeni zbog imena koje su odabrala bugarska udruženja u Severnoj Makedoniji.

Osim poslednjeg bugarskog cara, slični centri su nazvani po Vanču Mihajlovu i caru Ferdinandu Prvom, što su Makedonci doživeli kao provokaciju, jer Bugarska već godinama proces makedonskih evrointegracija uslovljava reševanjem navodnih pitanja vezanih za nacionalni identitet Makedonaca.

EPA

 

"Samo smo izabrali lik cara Borisa Trećeg kao jednog bugarskog cara. Nismo ni posmilili da pravimo provokacije... Ne sarađujemo sa neonacističkim ili fašističkim udruženjima", rekao je predsednik tog udruženja, Tome Blaževski.

Jevrejska zajednica u Severnoj Makedoniji je još ranije, podsećajući da je posle odluke Borisa Trećeg da uvede rasne zakone u zamenu za teritorije u Makedoniji, navela da je u koncentracionom logoru Treblinka ubijeno više od 7.000 makedonskih Jevreja.

U koncentracioni logor Treblinka deportovana su 7.144 pripadnika jevrejske zajednice u Makedoniji. Samo je nekolicina preživela, a na mestu na kojem je nekada bilo jevrejsko naselje u Skoplju podignut je Muzej Holokausta.

EPA

 

Bugarska je, posle serije dogovora sa Nemačkom, okupirala velike delove Rumunije i Bugarske i donela niz antisemitskih zakona, koje je uglavnom sprovodila na okupiranim teritorijama. Poslednji put, Boris Treći je sa Adolfom Hitlerom razgovarao u avgustu 1943. godine, kada je odbio da se uključi u rat protiv SSSR-a. Umro je od posledica srčanog udara nedugo posle tog susreta, a čitav niz bugarskih istoričara tvrdi da je bio otrovan.

"Možda neko misli da promocija i veličanje fašista i nacista jača dobrosusedske odnose", navela je Jevrejska zajednica.

Muzej Holokausta navodi da je proterivanje dogovoreno direktno sa Adolfom Ajhmanom, te da je u prvoj fazi za deportaciju određeno oko 13.000 Jevreja iz Makedonije i okoline Pirota, te još 8.000 iz Sofije. Od tog broja, u logor Treblinka prebačene su 11.343 osobe. Deportacije su prekinute u maju 1943. godine posle silnog pritiska javnosti i crkve.

Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahteve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, odnosno da Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korene.

Sofija insistira da se makedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Severne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: "Prema Ustavu Republike Severne Makedonije".

Bugarska navodi i da je "makedonski jezik nastao 1944. godine", te da može da se računa jedino kao "pisana regionalna forma bugarskog jezika".

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (1)

Loading
Milovan

07.10.2022 18:22

Poznato je dasu bugari velki nacisti to znam iz iskustva jer sam radio sa njima oni makedonce nesmatraju nacijom