Maradona
FC Barcelona
Maradona

FC Barcelona

Maradona, Foto: FC Barcelona

Fudbalski bog, čarobnjak, vanzemaljac. El Pibe - Dijego Armando Maradona. Niko kao on fudbalu nije darovao južnoameričku lepršavost i lavu iz Vezuva. 

LEGENDA

Nebojša Popović

20. oktobra 2001. preminuo je legendarni igrač, trener i funkcioner, osnivač košarkaške sekcije Crvene zvezde, strelac prvog koša za „plave“ na Svetskim prvenstvima, ukratko - uz Radomira Šapera, Boru Stankovića i Aleksandra Nikolića jedan od četvorice očeva naše košarke.

 

U tom fudbalskom čudu iz Argentine uživali su i Beograđani koji su bili svedoci jednog legendarnog loba na „Marakani“. Beše 20. oktobar 1982. Više od 90.000 duša pohrlilo je na Zvezdin stadion. Duel crveno-belih sa Barselonom u 2. kolu Kupa pobednika kupova bio je zanimljiv sam po sebi, ali ljudi su tražili kartu više da bi se uverili da li je Maradona od krvi i mesa i da li zaista vredi za to vreme neverovatnih osam miliona dolara, koliko su ga posle Mondijala u Španiji platili Katalonci. Te večeri, omaleni čupavi mađioničar s loptom pokazao je da zaslužuje svaki cent. Barselona je pobedila sa 4:2, dvostruki strelci bili su Maradona, Nemac Šuster i za Zvezdu Rajko Janjanin. Ali kad se pomene taj susret, svako najpre pomisli na Maradonino majstorstvo.

KALENDAR VEČITIH

Kiril Dojčinovski

17. oktobra 1943. godine rođen je Kiril Dojčinovski, proslavljeni centarhalf Crvene zvezde, s kojom je osvojio četiri titule prvaka i dva Kupa. Za državni tim odigrao je šest utakmica. Kasnije je radio kao trener, bio je i selektor Salvadora.

Jusuf Hatunić

17. oktobra 1950. godine rođen je nekadašnji fudbaler Partizana, koji je sa Golcem, Stojkovićem i Kozićem činio granitnu odbranu sastava koji je u sezoni 1976/77. superiorno osvojio titulu. Karijeru je počeo u Slobodi, a pročuo se po oštrini kad je slučajno slomio nogu Partizanovom napadaču Raciću. Preminuo je 1991. godine.

Igrao se 47. minut kad je desetka Barselone uzela loptu na centru i stuštila se ka golu našeg tima. Maradona je zaobišao Milovanovića i, negde pred kaznenim prostorom, potkačio loptu levicom, kao da je miluje, lobujući istrčalog golmana Aleksandra Diku Stojanovića. U pitanju je bila bravura, jedna od mnogih u Maradoninoj blistavoj karijeri. Dao je on i lepše i važnije golove. Recimo „božju ruku“ protiv Engleza u polufinalu Mondijala 1986, pa onaj posle pravog slaloma na istoj utakmici. Ili protiv Milana, za istorijsku titulu Napolija... Ali Maradona je u Beogradu doživeo da mu dugo aplaudiraju svi navijači protivničkog tima. A to doživljavaju samo izabrani.

Ponekad se i danas, u hladnim oktobarskim noćima, slučajnom prolazniku pored Zvezdinog stadiona učini da njegove zidine odjekuju od tog aplauza od pre 37 godina...

IZ DANA U DAN

17. oktobar 1964. Vaterpolisti Jugoslavije pobedili su sa 2:0 Sovjetski Savez u finalnoj grupi takmičenja na OI u Tokiju i učinili važan korak ka osvajanju srebrne medalje.


18. oktobar -1968. Rođen je Mihael Štih, nekadašnji nemački teniser i bivši drugi igrač sveta, osvajač Vimbldona i u singlu (1991) i u dublu (sa Mekinroom 1992) i olimpijskog zlata u dublu sa Bekerom u Barseloni 1992.

19. oktobar 1969. Jugoslovenski fudbaleri su u poslednjoj utakmici
kvalifikacija za SP 1970. na Gradskom stadionu u Skoplju golovima Rudolfa Belina u 2, Spasovskog u 31. i 33. i Džajića u 64. minutu savladali Belgiju sa 4:0, ali nisu uspeli da se plasiraju na Mondijal.

20. oktobar 1949. Rođen je Valeri Borzov, jedan od najboljih sovjetskih i ukrajinskih atletičara svih vremena. Svetsku slavu stekao je na OI u Minhenu 1972, kad je osvojio zlatne medalje na 100 i 200 m i srebro sa štafetom 4x100 metara.

21. oktobar 1892. Rođen je Oto Nerc, prvi selektor fudbalske reprezentacije Nemačke. „Pancere“ je vodio od 1923. do 1936. i osvojio treće mesto na SP 1934. Po završetku Drugog svetskog rata uhapšen je kao nacista i 1949. je umro u zatvoru.

22. oktobar 1964. Na OI u Tokiju, Miroslav Cerar je osvojio zlato u disciplini konj sa hvataljkama, što je bila prva pobeda jugoslovenske gimnastike posle 28 godina i dominacije Leona Štukelja na OI u Parizu, Amsterdamu i Berlinu.

23. oktobar 1940. rođen je Edson Arantes do Nascimento Pele, za mnoge najveći fudbaler svih vremena. Sa Brazilom je osvojio tri titule prvaka sveta (1958, 1962, 1970), u žutom dresu „karioka“ postigao je 77 golova na 99 susreta, a računajući i utakmice za Santos i njujorški Kosmos ostvario je fantastičnu brojku od 1.281 postignutog gola na 1.363 meča.

BONUS VIDEO

Prazan stadion u Viljnusu