MRAČNA STRANA MODERNOG ŽIVOTA Zbog ovoga su ugrožene cele države!
Foto: Shutterstock

Poslednji takav slučaj koji je privukao pažnju javnosti uzdrmao je SAD. Najveća američka kompanija za prenos prerađene nafte u toj zemlji „Kolonijal pajplajn“ obustavila je sve svoje operacije pre oko nedelju i po dana zbog hakerskog upada. To je dovelo do nestašice goriva i izazvalo paniku širom Amerike, gde su ljudi satima čekali na benzinskim pumpama i pravili zalihe naftnih derivata.

U međuvremenu je kompanija odgovornoj hakerskoj grupi „Darksajd“ navodno platila otkupninu u iznosu od 75 bitkoina, odnosno pet miliona dolara, pa su kapaciteti distribucije obnovljeni. Iako su svi sitemi ponovo pokrenuti pre skoro nedelju dana, u pojedinim saveznim američkim državama i dalje nema goriva na pumpama.

Digitalizacija – mač sa dve oštrice

Urednik internet portala RTS-a Zoran Stanojević podseća da je i ranije bilo situacija da hakeri upadnu u neki sistem i blokiraju ga, a potom traže otkupninu u zamenu za pristup. Ipak, on predočava da se tokom proteklih godina, a pogotovo u 2020, način rada hakera veoma ubrzao, kao i da su njihove veštine počele da se iznajmljuju – oni naprave softver za upadanje u sistem, a neko drugi napadne i ucenjuje žrtvu.

„Te stvari su se dramatično unapredile u meri koliko se i digitalno društvo unapredilo. Sam način upadanja, krađe, ucenjivanja je potpuno drugačiji nego što je bio pre pet, šest godina. Pritom, sistemi odbrane i svest o potrebi da se branimo nije toliko porasla. U ovom slučaju, hakeri su iznajmili softver koji je neko iskoristio da zaključa sistem ’Kolonijal pajplajna‘“, kaže Stanojević za Sputnjik.

Sociolog dr Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka, naglašava da je digitalno doba u društvo donelo ogroman pritisak na privatnost i bezbednost sistema i veliku potrebu za samoobrazovanjem.

„To je kao trčanje oko sve manjeg broja stolica. Svaki put morate da smislite dodatnu zaštitu da ti podaci ne bi bili ’provaljeni‘ i sve više morate da vodite računa o tome da se zaštiti vaša anonimnost, a s druge strane, neke stvari morate da isključite, ako hoćete da zaštitite privatnost. To strašno menja naše živote, što ne primećujemo naročito“, napominje Stojiljković.

On dodaje da je društvo postalo zavisno o digitalizaciji i da je veoma osetljivo u tom pogledu:

„Sistematskim napadom i blokiranjem mreža ministarstava možete da ih izbacite iz sistema. Posebna je priča to što možete da pravite haos na tržištima. Moramo da se samoobrazujemo, da štitimo privatnost i uvedemo neku vrstu kontrole, od radnog procesa i radnih prava, do zaštite vrlo osetljivih sistema i njihovih mreža“.

Podizanje svesti o zaštiti

Stanojević ističe da su ljudi i kompanije u digitalnom svetu ugroženi onoliko koliko su sebe u tom svetu izložili, a obično, kako kaže, ni pojedinci ni firme ne štite sebe dovoljno na internetu.

„Suština je u tome da ljudi moraju ozbiljnije da razmišljaju o tome kako će se štititi. To je najvažnija stvar. Firme moraju da imaju mnogo razvijenije sisteme i za ’bekapovanje‘ i za autentifikaciju, da ne može tako lako da se uđe. Mi ćemo imati sve više primera toga da naši podaci i uopšte naš kompjuter ili mobilni telefon u budućnosti budu strašno ugroženi ako ih ne budemo štitili na dovoljno dobar način“, napominje Stanojević.

On predlaže dve mere zaštite podataka od hakerskih napada: redovno „bekapovanje“, tj. čuvanje podataka na disku koji nije vezan za sistem u kom obično radimo i koji nije na internetu i periodično ažuriranje lozinki i sistema za odbranu od sajber-napada.

Loš signal za kompanije, a dobar za hakere

Stanojević ukazuje i na to da je u slučaju „Kolonijal pajplajna“ nervoza u firmi bila veća od potrebe da se hakerima „pokažu zubi“, ali i podseća da ta kompanija nije prva koja je popustila pred uslovima sajber-napadača.

„Signal je loš, zato što govori da se isplati biti kriminalac, da se isplati biti haker, a budući da se vrlo retko uhvate oni koji to rade, to onespokojava. Apsolutno svi će reći da ne treba plaćati otkup, jer se time samo stimulišu i hrabre kriminalci, da nastave s tim poslom. Ali, ako je neko očajan, posao trpi i postoji opasnost da, kao u Americi, pitanje postane još ozbiljnije, onda deluje da je pet miliona dolara mala cena za tu nesreću koja ih je zadesila“, zaključuje Stanojević.

Napadačima naročito na ruku idu kriptovalute, koje je skoro nemoguće povezati s nekom osobom u digitalnom svetu, pa bezbednosne službe imaju velike poteškoće da identifikuju sajber-napadače, odnosno ucenjivače.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading