Čovek kog su pojedini mediji prozvali „kineskim Nostradamusom“ izneo je pet veoma sumornih prognoza za 2027. godinu, a najveći deo njih odnosi se na Sjedinjene Američke Države.

Prema njegovom viđenju, naredna godina mogla bi da donese jačanje ovlašćenja imigracionih službi, masovne proteste i nemire, uvođenje vojne obaveze, političke potrese posle izbora, ali i ozbiljnu ekonomsku krizu koja bi, kako tvrdi, mogla da ima posledice daleko van američkih granica.

Ipak, važno je naglasiti da Đijang Sjuećin ne tvrdi da je vidovnjak. Njegove prognoze nisu zasnovane na astrologiji ili natprirodnim sposobnostima, već na sopstvenom tumačenju političkih i geopolitičkih događaja. Zbog toga ih treba posmatrati kao lične analize i spekulativne scenarije, a ne kao činjenice ili pouzdana predviđanja budućnosti.

1. ICE bi mogao da dobije još veća ovlašćenja

Sjuećin smatra da bi američka Služba za imigraciju i carine, poznata kao ICE, tokom naredne godine mogla da dobije još veća ovlašćenja.

Ova savezna agencija zadužena je za sprovođenje imigracionih propisa i već ima važnu ulogu u politici administracije Donalda Trampa.

Prema njegovoj proceni, jačanje ovlašćenja ICE-a moglo bi dodatno da podigne tenzije, naročito u velikim američkim gradovima u kojima su imigraciona pitanja već izazivala proteste.

On čak smatra da bi Nacionalna garda mogla da bude raspoređivana u većim gradovima ukoliko dođe do ozbiljnijih ekonomskih ili društvenih potresa.

2. „Sastojci za građanski sukob“

Njegovo drugo predviđanje odnosi se na moguće velike nemire širom SAD.

Sjuećin ne govori o klasičnom građanskom ratu u kojem bi se dve vojske direktno sukobile za kontrolu nad zemljom. Umesto toga, zamišlja scenario dugotrajnih protesta, nereda, pobuna i lokalnih sukoba.

On takav razvoj događaja opisuje kao period „sukoba niskog intenziteta“.

Prema njegovom mišljenju, do 2027. mogli bi da se pojave gotovo svi uslovi za ozbiljnu unutrašnju političku i društvenu krizu.

3. Amerika bi mogla da uvede vojnu obavezu

Jedno od njegovih najdramatičnijih predviđanja jeste mogućnost uvođenja nacionalne vojne obaveze.

Sjuećin veruje da bi eventualno širenje sukoba sa Iranom moglo da primora SAD da uvedu regrutaciju kako bi obezbedile dovoljan broj vojnika.

Na svojoj stranici „Predictive History“ napisao je da bi američke kopnene snage mogle da budu angažovane u Iranu, što bi, prema njegovoj proceni, otvorilo pitanje mobilizacije mladih muškaraca.

Gostujući u podkastu Džeka Nila, objasnio je da bi prve pripreme za takav potez mogle da počnu već tokom 2027. godine.

„Možda će zakon o vojnoj obavezi tada već biti donet ili će određeni ljudi već početi da dobijaju pozive“, rekao je.

4. Izbori možda neće doneti ono što Amerikanci očekuju

Sjuećin se osvrnuo i na američke međuizbore u novembru 2026. godine, koji će odlučivati o odnosu snaga u Kongresu.

Prema njegovim rečima, njihov ishod mogao bi da bude drugačiji od onoga što veliki deo javnosti očekuje.

Posebno je pomenuo političke pokušaje da se uvedu stroža pravila prilikom registracije birača i provere državljanstva.

Ipak, priznao je da ne može sa sigurnošću da proceni kako će se izbori završiti.

Njegov stav je da, čak i u slučaju promene odnosa snaga u Kongresu, to možda neće bitno promeniti spoljnopolitički pravac zemlje.

„Praktično možda neće ni biti presudno kako će se završiti međuizbori, jer bi republikanci mogli da zadrže kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom“, naveo je.

5. Najmračnija prognoza - veliki ekonomski slom

Poslednje predviđanje ujedno je i najdramatičnije.

Sjuećin smatra da bi dugotrajan rat sa Iranom, naročito ukoliko bi u njemu godinama učestvovale američke kopnene snage, mogao teško da pogodi ekonomiju SAD.

Prema njegovom scenariju, višegodišnji rat mogao bi da iscrpi zemlju finansijski i politički, a posledice bi se prelile i na ostatak sveta.

„Ako Amerika uđe u Iran kopnenim trupama, ako rat potraje četiri ili pet godina i ako ga izgubi, to bi moglo da znači kolaps američke ekonomije“, tvrdi Sjuećin.

Otišao je i korak dalje, navodeći da bi ozbiljna američka ekonomska kriza mogla da pokrene šire potrese i u globalnoj ekonomiji.

Za sada, međutim, sve ostaje samo njegova procena mogućeg razvoja događaja.

Istorija je mnogo puta pokazala da čak ni najdetaljnije političke prognoze ne mogu pouzdano da predvide budućnost, naročito kada su u pitanju ratovi, izbori i ekonomske krize. Zbog toga ovakve tvrdnje treba posmatrati kao jedan od mogućih scenarija – a ne kao najavu onoga što će se sigurno dogoditi.