Naučnici su na dnu Vedelovog mora otkrili ogromnu koloniju antarktičkih ledenih riba, a procene pokazuju da se na prostoru od najmanje 240 kvadratnih kilometara nalazi oko 60 miliona gnezda.

Kolonija je pronađena u blizini ledene ploče Filhner, na dubini između 420 i 535 metara. Istraživači su procenili da ukupna biomasa riba na ovom području premašuje 60.000 tona, što otkriće čini jednim od najimpresivnijih primera koncentracije morskog života ikada zabeleženih u ovom delu sveta.

Iako se snimci kolonije povremeno ponovo pojave na društvenim mrežama i izazovu veliko interesovanje, istraživanje zapravo nije novo. Naučnici su područje proučavali u februaru 2021. godine, dok su rezultati istraživanja objavljeni početkom 2022.

Kamera snimala morsko dno i otkrila neverovatan prizor

Međunarodni tim predvodio je morski biolog Autun Purser, a istraživanje je sprovedeno sa nemačkog istraživačkog ledolomca „Polarstern“.

Naučnici su koristili poseban sistem kamera i senzora poznat kao OFOBS, koji se vuče nekoliko metara iznad morskog dna. Oprema je omogućila istraživačima da istovremeno snimaju teren i prikupljaju podatke o njegovoj strukturi.

Na snimcima su se ubrzo pojavila brojna kružna udubljenja – gnezda koja su pravile ledene ribe. Bila su raspoređena jedno pored drugog u ogromnoj koloniji.

Na direktno pregledanoj površini od oko 45.600 kvadratnih metara naučnici su izbrojali čak 16.160 gnezda. Akustično mapiranje pokazalo je da se slične strukture prostiru na mnogo većem području.

Na osnovu njihove gustine i ukupne površine kolonije napravljena je procena da bi broj gnezda mogao da dostigne neverovatnih 60 miliona.

U svakom gnezdu hiljade jaja

Gnezda ovih riba imaju prečnik od oko 75 centimetara i duboka su približno 15 centimetara. Ribe uklanjaju mulj sa morskog dna i prave udubljenje koje dodatno uređuju sitnim kamenjem.

Posebno je zanimljivo što je u većini aktivnih gnezda pronađena odrasla riba koja ih čuva.

Jedno gnezdo u proseku je sadržalo oko 1.735 jaja, dok je u pojedinim slučajevima njihov broj dostizao između 1.500 i 2.500. To znači da se u čitavoj koloniji nalazi ogroman broj budućih potomaka.

Ribe bez funkcionalnog hemoglobina

Koloniju čini vrsta Jonasova ledena riba (Neopagetopsis ionah), koja je fascinantno prilagođena ekstremnim uslovima Antarktika.

Ove ribe nemaju funkcionalni hemoglobin, kao ni zrele crvene krvne ćelije. Umesto toga, kiseonik koriste tako što se rastvara direktno u krvnoj plazmi.

Takva prilagodba moguća je zahvaljujući veoma hladnoj vodi koja sadrži mnogo rastvorenog kiseonika. Njihov organizam proizvodi i posebne proteine koji sprečavaju stvaranje kristala leda u telesnim tečnostima.

dsdsd

Zašto su izabrale baš ovo područje?

Naučnici veruju da položaj kolonije nije slučajan. Merenja su pokazala da je temperatura morskog dna na tom području bila oko dva stepena Celzijusa viša nego u okolnim vodama.

Upravo takvi uslovi mogli bi da budu važni za razvoj jaja i uspešno razmnožavanje.

Ovo otkriće pokazuje koliko je svet ispod antarktičkog leda još uvek nedovoljno istražen. Ispod površine koja deluje potpuno negostoljubivo krije se ogroman i složen ekosistem, sa milionima gnezda i ogromnim brojem jaja koja predstavljaju novu generaciju ovih neobičnih riba.