sreća
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Dr Nahid Ali, stručnjak za način života sa Harvardskim obrazovanjem i viši saradnik u Vera klinici, veruje da životni vek od  100 godina nije samo stvar sreće i genetike i da postoje jednostavni načini da sebi pomognemo da doživimo 100. rođendan.

Prema rečima dr Alija, moguće je preokrenuti biološko starenje fokusiranjem na neuronsko zdravlje. On kaže da „nikad nije kasno da se počne“.

- Zaštita mozga počinje snabdevanjem krvlju, pa naglašavam mediteranski način ishrane bogat maslinovim uljem, mahunarkama i jarko obojenim povrćem -  objasnio je.

Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock

 

Biljna hrana treba da bude najzastupljenija 

Dr Ali je ovo podelio kao jedan od tri ključna saveta koji će vam pomoći da povećate šanse da živite dugo.

- Ova hrana obezbeđuje polifenole koji drže krvni pritisak pod kontrolom i održavaju nežne krvne sudove koji hrane kortikalno tkivo  i spoljašnji zaštitni sloj naših unutrašnjih organa. 

Polifenoli su hranljive materije koje se nalaze u biljnoj hrani poput voća, povrća, tamne čokolade i začina, a pomažu u smanjenju upale i za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.

trčanje

Shuterstoock

 

Krećite se

Njegov drugi savet je - kretanje i vežbanje tokom dana.

Dugo se smatralo da oni koji ustaju i više se kreću žive duže od onih koji mnogo sede u toku dana. 

- To je zato što kretanje pomaže telu da bolje reaguje na insulin, smanjujući skokove glukoze koji mogu oštetiti ćelije i tkivo u telu - rekao je.

Česti ili dugotrajni skokovi nivoa šećera u krvi mogu dovesti do stvaranja štetnih molekula koji se formiraju kada se višak šećera veže za proteine ili masti u telu.

Poznato je da ova jedinjenja oštećuju ćelije u telu, posebno u osetljivim oblastima poput mozga, doprinoseći starenju i povećavajući rizik od degenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti, najčešćeg oblika demencije dijagnostikovanog u Velikoj Britaniji.

Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock

 

 

Dr Ali je dodao da bi ljudi trebalo da teže „brzoj tridesetominutnoj šetnji pet dana u nedelji“, kako bi sprečili kognitivni pad povezan sa demencijom.

Stručnjaci su ranije otkrili da su ljudi starosti između 45 i 65 godina koji su povećali nivo aktivnosti na oko dva i po sata nedeljno bili manje skloni širenju jednog toksičnog proteina - amiloida - u mozgu.

dugovečnost

Foto: Printscreen

 

 

 

Dobar san je veoma važan

- Sedam do devet sati u hladnoj, mračnoj sobi je idealno - kaže stručnjak.

- Pacijenti koji poboljšaju svoj san često primećuju bolju pažnju u roku od dve nedelje - dodao je.

Studije pokazuju da stalno nedovoljno spavanje može povećati rizik od gojaznosti, srčanih bolesti, pa čak i demencije.

Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock

 

 

 

Neke studije sugerišu da čak i samo jedna noć nemirnog sna može povećati upalu u telu, doprinoseći efektima starenja.

Međutim, previše sna takođe može biti loše za vas.

Istraživači sada kažu da stalno spavanje duže od devet sati noću može podstaći starenje mozga što dovodi do problema sa pamćenjem u kasnijem životu.

Zaključujući, dr Ali je rekao:

- Kada neko kombinuje aktivnost, obroke bogate hranljivim materijama i regenerativni san, često vidimo da se osoba podmlađuju, a analize parametara u organizmu to dokazuju.

- Ovaj dokaz biološkog obrta je snažan motivator i podseća pacijente da nikada nije kasno da počnu da brinu o svom nervnom sistemu- zaključio je on, prenosi Daily Mail.

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading