sneg
Foto: Alo/Profimedia

Naučnici upozoravaju da bi AMOC mogao oslabiti za više od 80 odsto – scenario koji su uzeli u obzir u ovoj studiji.

Velika Britanija i veći deo Evrope mogli bi se suočiti sa ekstremnim zimskim hladnoćama, uključujući temperature koje padaju i do -30°C, ako klimatske promene dovedu do kolapsa Golfske struje, upozoravaju naučnici.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Geophysical Research Letters, istraživači sa Kraljevskog holandskog meteorološkog instituta i Univerziteta u Utrehtu koristili su napredne klimatske modele kako bi simulirali posledice ozbiljnog slabljenja Atlantske meridionalne prevrtne cirkulacije (AMOC) – okeanske struje u koju spada i Golfska struja – u kombinaciji sa globalnim zagrevanjem od 2°C.

Britanski gradovi na udaru: London na -19°C, Edinburg više od pola godine ispod nule

Rezultati modela pokazali su da bi Škotska mogla doživeti pad temperature do -30°C, pri čemu bi glavni grad Edinburg gotovo pola godine – tačnije 164 dana – imao minimalne temperature ispod nule. To je čak 133 dana više nego u predindustrijskom periodu.
London bi, pak, mogao zabeležiti ekstremne hladnoće do -19°C i više od dva dodatna meseca sa temperaturama ispod nule u poređenju s krajem 19. veka.

Uz drastične temperature, predviđa se i širenje morskog leda oko Britanskih ostrva, kao i povećanje učestalosti zimskih oluja.

Golfska struja – ključni klimatski mehanizam

AMOC je ogromna okeanska struja u Atlantskom okeanu koja reguliše klimu Evrope i sveta prenoseći toplotu kroz okeanske slojeve. Međutim, klimatske promene i dotok slatke vode, posebno iz otapanja glečera, mogli bi destabilizovati ovu struju.
Naučnici upozoravaju da bi AMOC mogao oslabiti za više od 80 odsto – scenario uzet u obzir u ovoj studiji.

Michiel Baatsen, jedan od autora studije, upozorava:

„Relativno blaga klima u gradovima poput Edinburga mogla bi se dramatično promeniti. Na primer, zima bi donela gotovo pola godine dana s minimalnim temperaturama ispod nule.“

Skandinavija bi mogla postati polarna regija

Prema istraživanju, skandinavske zemlje takođe bi osetile drastične promene. Zapadna obala Norveške, inače poznata po blagim zimama, mogla bi beležiti ekstremne temperature ispod -40°C, što je 25 stepeni hladnije nego u predindustrijskom periodu.

Iako letnje temperature ne bi bile značajno pogođene ovim klimatskim promenama – u nekim regionima bi se čak beležio blagi porast toplih dana – razlika između leta i zime postala bi ekstremnija, s mnogo hladnijim zimama.

Posledice i izvan temperature: suša, nivo mora i bezbednost hrane

Prethodne studije pokazale su da bi slabljenje AMOC-a dovelo i do smanjenih padavina u Evropi i bržeg porasta nivoa mora u Atlantskom okeanu.

René van Westen, glavni autor studije, ističe ozbiljnost situacije:
„Nastavak emisije gasova staklene bašte vodi nas ka sve ekstremnijim klimatskim posledicama – od toplotnih talasa i suša do drugih oblika ekstremnog vremena. Svaki dodatni delić stepena zagrevanja nas približava kolapsu AMOC-a. Naša nova studija pokazuje da bi Evropa u tom slučaju krenula u potpuno suprotnom pravcu – ka zaleđenoj budućnosti.“

Stručnjaci pozivaju na hitne mere

Gareth Redmond-King, rukovodilac Međunarodnog programa pri britanskoj Energetskoj i klimatskoj obaveštajnoj jedinici (ECIU), upozorava na posledice:

„Kolaps AMOC-a, ključne okeanske struje, pretvorio bi umerenu britansku klimu u onu sličnu severu Kanade. To bi ozbiljno smanjilo površine pogodne za uzgoj hrane i ugrozilo bezbednost prehrambenog lanca.“

Slično mišljenje deli i prof. Jon Robson iz Nacionalnog centra za atmosfersku nauku pri Univerzitetu Reding:
„Ovakva promena imala bi ozbiljne posledice, uključujući i na živote ljudi u Evropi. Istraživanje dodatno potvrđuje zabrinutost da bi kolaps AMOC-a mogao izazvati snažan pad zimskih temperatura u Evropi i porast zimskih oluja u severnoj Evropi – čak i u uslovima globalnog zagrevanja.“

Pozivi na oprez, ali i potvrda verodostojnosti

Ipak, neki naučnici pozivaju na oprez pri tumačenju rezultata.
Dr. Alejandra Sanchez-Franks, viša istraživačica u Nacionalnom okeanografskom centru, istakla je važnost opservacionih podataka:
„Iako su ovakvi modeli veoma korisni za našu naučnu zajednicu, važno je istaći da naši opservacioni podaci još nisu zabeležili tačku preokreta. Stoga rezultate studije i njihov direktan uticaj na stvarni svet treba tumačiti sa dozom opreza.“

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading