radnik na gradilištu
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Iako se prvobitno sumnjalo da su u pitanju žrtve Drugog svetskog rata ili srednjovekovne kuge, rentgenska analiza pronađenog bodeža otkrila je izuzetno vredne rimske artefakte. Stručnjaci su utvrdili da grobnica potiče iz perioda Rimskog carstva, između 1. i 2. veka nove ere.

Ono što dodatno intrigira arheologe jeste činjenica da su Rimljani u to vreme uglavnom praktikovali kremaciju, dok ova masovna sahrana ukazuje na hitne i vanredne okolnosti, piše nemački kronen zeitung. 

Analiza skeleta pokazala je da su sahranjeni muškarci imali zajedničke osobine. Svi su bili starosti između 20 i 30 godina, što je bilo tipično za vojnike tog doba. Bili su visoki iznad 170 cm, što je tada bilo iznad proseka. 

Takođe nisu imali znakove hroničnih bolesti i bili su odličnoj fizičkoj kondiciji. Zadobili su smrtonosne rane od mačeva, kopalja i dalekometna oružja, a brza sahrana ukazuje na masovni pokolj nakon bitke. 

Prema prvim analizama, ovi vojnici su verovatno stradali između 50. i 130. godine nove ere. Arheolozi sumnjaju da su poginuli tokom Domicijanovih dunavskih ratova (86–96. godine), kada su Rimljani vodili krvave bitke protiv germanskih plemena.

Ovo otkriće baca novo svetlo na ranu istoriju Beča, jer se pretpostavlja da je upravo nakon ovih sukoba Rim osnovao vojni logor Vindobona, koji je kasnije postao temelj današnjeg Beča.

Istraživanja se nastavljaju, a naučnici planiraju DNK i izotopske analize koje bi mogle otkriti poreklo vojnika, njihove životne uslove i način smrti. Stručnjaci veruju da bi ovo otkriće moglo promeniti dosadašnje razumevanje rimskih ratova na Dunavu.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading