kalendar
Shutterstock
kalendar

Shutterstock

kalendar, Foto: Shutterstock

A evo kako su meseci dobili imena...

Kod Rimljana, koji su prvobitno imali 10 meseci u godini, godina je počinjala u martu, što je tada svima i bilo logično, jer je počinjalo proleće i novi ciklus buđenja prirode. Zimski period se i nije baš nešto dobro tretirao i nisu postojali meseci za taj period.

Cezar uvodi red u rimski kalendar
Otprilike 700 godina pre nove ere, rimski vladar po imenu Numa Pompilius je rešio da ispravi tu prazninu u godini i dodao je 2 meseca u kalendar. Doduše, još to nije bio definitivni kalendar, pošto broj dana u mesecu, još nije bio konačno sređen, pa je Numa dodao i jedan mesec, za zimski period, po imenu Intercalaris, ali to je potrajalo samo do Cezara, koji je uveo red u rimski kalendar i napravio ga ovakvim kakvim ga danas znamo.

Kako su meseci dobili svoja imena?

Februar: Februarius (latinski), ima potiče od termina Februa, obreda pročišćavanja koji se održavao 15. februara.

Mart: Martius (latinski), dobio ime po Marsu, rimskom bogu rata.

April: Aprilis (latinski) na latinskom znači "otvoriti", dobio ovaj naziv jer u tom periodu cveće procveta i otvaraju se pupoljci.

Maj: Maius (latinski), nazvan po boginji Maji, boginji zaštitinici biljaka i njihovog rasta.

Jun: Junius (latinski), nazvan po boginji Junoni. Njen simbol je bio paun, jun mesec je mesec raznobojnog cveća.

Jul: Nazvan po Gaju Juliju Cezaru.

Avgust: Nazvan po Avgustu Cezaru, prvom rimskom imperatoru.

Septembar: Septem (latinski), znači "sedam", nekada je bio sedmi mesec u rimskom kalendaru.

Oktobar: Octo (latinski) znači "osam", nekada je bio osmi mesec u rimskom kalendaru.

Novembar: Novem (latinski), znači "devet", nekada je bio deveti mesec u rimskom kalendaru.

Decembar: Decem (latinski) znači "deset", nekada je bio deseti mesec u rimskom kalendaru.

Pročitajte još