Prase na ražnju, prasetina, svinjetina, pečenje
Alo!/Vladimir Marković
Prase na ražnju, prasetina, svinjetina, pečenje

Alo!/Vladimir Marković

Prase na ražnju, prasetina, svinjetina, pečenje, Foto: Alo!/Vladimir Marković

 

Od 15. veka pa sve do ponovnog sticanja nezavisnosti u 19. veku, Srbi su živeli pod turskom upravom. U ovom periodu age i begovi imali su pravo da u bilo kom trenutku ušetaju u kuće srpskog stanovništva i traže hranu za sebe i konje, kao i druge potrepštine.

Pročitajte još:

 

U slučaju kada bi domaćin odbio neki zahtev, Turci bi se svetili celoj porodici, a neki od slučajeva strašnog zuluma zapamćeni su do danas.

Upravo u ovo vreme, priča kaže, rodio se i običaj da Srbi za Božić jedu svinjsko pečenje.

Postoji legenda da Srbi, kako bi ih Turci za ovaj veliki praznik ostavili na miru, počeli da pripremaju svinjetinu i to na ražnju, u dvorištu, ispred kuće, da svi vide i osete.

Kako je Turcima bilo zabranjeno da jedu ovo meso, a čak i da uđu u dom de se svinjetina sprema, morali su da za Božić zaobiđu srpske domove. Srbi, dok su jeli jagnjetinu za praznike, često su ostajali bez nje pošto su i nju Turci uzimali.

Sa svinjskim pečenjem, Srbi su obezbedili da Božić provedu u miru i bez neželjenih gostiju, a vremenom se, prema predanju, običaj proširio i na ostale velike hrišćanske praznike.

 

Verovatno je da u priči ima malo istine jer su Srgbi i u drugim slučajevima nalazili načina da izvrdaju turskim osvajačima - kaže istoričar.

Zato kada za Božić sednete za prazničnu trpezu i na njoj nađete svinjsko pečenje, uz čašicu (ili dve) ispričajte prijateljima i porodici priču o svinjetini, i Srbima i Turcima. Sve ćete nasmejati i gozbu nastaviti u dobroj atmosferi.

Komentari (1)