Josip Broz Tito
Shutterstock
Josip Broz Tito

Shutterstock

Josip Broz Tito, Foto: Shutterstock

Rikardo Ćivino  je u vreme hladnog rata, u FIAT-u bio ovlašćeni pregovarač o saradnji sa zemljama s druge strane "gvozdene zavese".

FIAT je, kao retko koja firma na Zapadu, uspeo da pusti korene u socijalističkom bloku a u tome je, kao što je poznato, najviše uspeha je imao u bvšoj Jugoslaviji. 

Ovaj grad, koji su od fašista oslobodili Titovi partizani, predvođeni komunistima, smatran je ne ne samo kao ratni plen, nego i strateško mesto koje zbog svoge položaja, istorije i etničkog sastava, više pripada Titovoj, probedničkoj Jugoslaviji nego fašističkoj Italiji koja je izgubila rat. Do danas se u kolektivnom pamćenju održala parola "Trst je naš"... Napeta atmosfera oko Trsta rezrešena je tek 1963. a tzv. Osimski sporazumi, tj. ugovor o Trstu, stupili su na snagu 1977.

U najnapetijoj atmofosferi otimanja oko Trsta postignut je sa Beogradom načelni sporazum, nezvanično i kompenzacioni, da FIAT pomogne Srbiji u razvoju auto-industrije u Kragujevcu, gradu koji je u Srbiji imao jednu od najdužih industrjskih tradicija.

Pregovore o tome sa Titovim političarima i generalima vodio je Ćivino, inače, veoma sposoban i svestran diplomata - pregovarač, đak i miljenik italijanskog predsednika Luiđija Enaudija. Upravo tada, 1954, kada su odnosi oko Trsta bili najzaoštreniji i kada su konvoji tenkova išli ka granici sa Italijom, Ćivino je postigao sporazum o proizvodnji “fiata 600”, kod nas popularnog "fiće", u Kragujevcu . 

Izložba

Alo / E Stock Aleksandar Nalbant

Izložba "fića" i "vespe", Foto: Alo / E Stock Aleksandar Nalbant

Posle više odlaganja zbog napetosti između Beograda i Rima oko Trsta, potpisano je i počelo da se razvija strateško industrijsko partnerstvo FIAT-a i Jugoslavije, u čemu je glavnu ulogu s naše strane imao Kragujevac.