Notr Dam, relikivija
Printscreen
Notr Dam, relikivija

Printscreen

Foto: Printscreen

 

* Kada turista iz Srbije putuje po zapadnoj Evropi, može videti neobičnu pojavu: zatvorena katedrala sa oglasom za koncerte koji se tog dana održavaju u njoj

* Potom naiđe na cenu ulaznice za taj događaj ili za obilazak crkve

* Najveći šok doživi kada crkva ipak nije crkva. Šta se dešava u srcu katolicizma i protestantizma?

Napušteni hramovi

U noći kada se zapalilo srce Francuske, katedrala Notr Dam, čulo se mišljenje i da se crkva sama zapalila: gde nema vernika, ni crkva nije potrebna. Možda se čini da su ove reči suviše oštre, ali statistika sve govori: U Nemačkoj je pusto više od 10.000 protestantskih hramova, Anglikanska crkva svake godine zatvara po 20 crkava, dok je u Danskoj oko 200 napušteno. U Norveškoj, od 3.000 hramova, samo je 1.200 otvoreno. Ništa bolja situacija nije ni u Švedskoj.

Najveći neprijatelj Saudijske Arabije doneo iznenađujuću odluku?! Potpuno neočekivano!

AUTOR: Alo/V.M. DATUM I VREME: 20.09.2019. 21:11 Neverica na Bliskom istoku. dronovi, napad, nafta, saudijska arabija, Foto: Printscreen Twiter Vođa političkog saveta Huta, pobunjenika iz Jemena koji su preuzeli odgovornost za napad na saudijska naftna postrojenja, rekao je da je ova grupa spremna da obustavi napade dronovima na Saudijsku Arabiju i da očekuje da Rijad uradi isto.

Ni u Katoličkoj crkvi nije ništa bolje. U Francuskoj se svake godine zatvara nekoliko desetina crkava, U Nemačkoj je poslednjih 10 godina zatvoreno 515 hramova, a ta tendencija se nastavlja. Posebno teška situacija je u Holandiji: u narednih 10 godina biće zatvoreno 2/3 katoličkih crkava u toj zemlji.

Pročitajte još:

- Evropske države koje nisu pripadale socijalističkom bloku i na koje nije uticala socijalistička ideologija, stigla je sekularizacija. Ti procesi su počeli u posleratnom periodu i završili se početkom 2000-ih godina. Religiju i katoličku crkvu istiskuju iz svakodnevnice biznis, turizam. Ispada da vera više nije potrebna. Čovek je počeo da zavisi od situacije, od nekih ekonomskih, političkih, prirodnih uslova - rekao je Aleksej Gajdukov, docent na Katedri za religiju i teologiju na Ruskom državnom pedagoškom univerzitetu "Gercen" (RGPU).

Notr Dam

Tanjug/AP

Notr Dam, Foto: Tanjug/AP

Restorani, sportski tereni, hoteli, biblioteke

Sudbina napuštenih hramova je zaista tragična: prodaju ih, ruše, menjaju im namenu. Mnogi postaju hoteli, kazino, kafići, prodavnice, a oni najsrećniji se preuređuju u biblioteke, bolnice, koncertne sale, muzeje, umetničke galerije...

U Briselu, na primer, Crkva Svetog Pavla je pretvorena u školu za cirkuske umetnike. U crkvi Martinikirhe u Bilefeldu je elitni restoran, Crkva Svetog Josifa u predgrađu Amsterdama postala je prihvatilište za migrante, dok je Novoapostolska crkva u Ofterdingenu postala kuća jedne porodice.

Sveštenik Gotfrid Martins

Twitter

Foto: Twitter

U Nemačkoj nije neobično da se hramovi stavljaju na aukciju i da ih može kupiti bilo ko. Tako je luteranska crkva u Hamburgu Kapernaumkirhe postala i džamija. U Velikoj Britaniji je takođe katolička cerkva u Kobridžu (Svetog Petra) bila prodata islamskoj zajednici.

U Crkvi Svetog Ignatija danas se nalazi najveća džamija u Holandiji. Istina, i pre nego što je crkva promenila konfesiju, bila joj je promenjena namena. Prvo je bila prodavnica, pa hostel.

Hrišćanin na četiri točka

Situacija u Evropi umnogome podseća na ono što se dešavalo u SSSR-u, pa i u SFRJ posle dolaska komunista. Razlika je samo što se to tamo radilo nasilnim putem, a na Zapadu je u pitanju prirodni proces.

Ruski predsednik u gaćama šetao ispred Bele kuće! Obezbeđenje mislilo da je provalnik, a sve je počelo zbog parčeta pice! (VIDEO)

AUTOR: Alo.rs/ N.M. DATUM I VREME: 20.09.2019. 21:33 Trenutni predsednik Rusije Vladimir Putin ostaće upamćen kao čovek koji je podigao zemlju iz pepela i vratio je među svetske sile.

- Ako postoje religiozni objekti koji nikome ne trebaju, vrši se prenamena. To je danas znak sekularnosti, nestanak Crkve, religije iz svakodnevnog života. U Engleskoj se prvi put pojavio pojam - hrišćanin na četiri točka. To je čovek koji dolazi u kolicima kada ga krste, vozi se u kočijama kada se venčava i na groblje ga voze u kolima. Tri puta posećuje hram i to je to. Više nije potrebno - kaže Aleksej Gajdukov.

Postoji tradicija, ali ne i sami vernici. Vera je postala neki fakultativni, dopunski element. Jednostavnije je sedeti na internetu, nego sedeti na misi.

U čitavom ovom religioznom beznađu koje vlada Evropom, ostale su dve države koje su prešle u drugu krajnost. Veru su identifikovale sa nacionalnim identitetom. U pitanju su Poljska i Hrvatska.

- Kod Poljaka i kod Hrvata je to znak kulturnog identiteta. Ako si Poljak, znači katolik si, ako si Hrvat, takođe si katolik, u suprotnom si Srbin. Postoji jasna podela - rekao je Aleksej Gajdukov.

Ima li ateizam budućnost?

U Evropi sada postoji i problem migranata koji imaju jasnu predstavu o svom neevropskom identitetu i učvršćuju je pomoću islama. Zato došljaci imaju jaču veru od prosečnog stanovnika Evrope. Lokalno stanovništvo kao odgovor na ovaj kulturni talas koji je tuđ Evropi reaguje i na religiozan način, aktivizirajući religiozni život.

Ljudi se vraćaju religiji. Međutim, ta religija dobija potpuno drugačiji oblik. Ranije se znalo da vernik treba da ide na liturgije, religija je bila kolektivna, socijalna, a danas je to potpuno drugačije. Ljudi veruju, ali po svome. Čovek može da bude i kršten, ali da ne ide u crkvu.

 

BONUS VIDEO: Munjeviti start i izlazak srpskih tenkista