Dunav
Printscreen/YouTube
Dunav

Printscreen/YouTube

Dunav, Foto: Printscreen/YouTube

Nemci su pre 76 godina u operaciji poznatoj pod nazivom "Dunavski vilenjak", potopili celu svoju Crnomorsku flotilu koju, bez velikih oštećenja, nisu mogli da provuku kroz Đerdapsku klisuru.

- Znamo da je bilo 220 brodova. Znamo da je odmah posle Drugog svetskog rata Jugoslovenska armija izvadila 30 brodova i da je pod vodom ostalo oko 183. Ono što smo utvrdili batometrijskim snimanjem je da imamo 23 broda koja nam ugrožavaju bezbednost plovidbe u svakom smislu i ugrožavaju životnu sredinu i to je razlog zašto nameravamo naredne godine da krenemo da radimo - navodi gost Jutarnjeg programa.

Ova 23 broda kada je nizak vodostaj sužavaju profil plovnog puta sa 180 na 100 metara što dovodi do velikih usporavanja u rečnom saobraćaju. Izračunato je da nam to na godišnjem nivou generiše preko pet miliona evra gubitaka.

Projekat vađenja olupina će imati dve faze. Trenutno je u toku prva faza, dodaje Kovačević. Ugovorena su podvodna snimanja koja imaju za cilj da ustanove gde se tačno nalaze i koja neeksplodirana ubojna sredstva. Kada budu stigli izveštaji od specijalizovanih kompanija koje su na tenderu dobile posao, biće obavljeno ažuriranje postojeće tehničke tenderske dokumentacije i zatim će biti raspisan tender za vađenje samih brodova. Ono što ekipe sada utvrde odrediće metodologiju vađenja brodova.

- Brodovi se vide kada je vodostaj nizak i ima ih od rečnog dna do vodenog ogledala zato što je sistem potapanja koji su Nemci primenili bio upravo taj da potapaju jedan na drugi kako bi napravili barijeru da Crvena armija ne može dalje da napreduje Dunavom - objašnjava Kovačević.

Što se tiče kasetnih bombi, one su locirane 2010. godine kroz projekat koji je finansiran kroz IPA sredstva i jedan deo je već izvađen. One koje su bile blizu pogona Naftne industrije Srbije i blizu luke Prahovo su izvađene, ostale su samo one koje su u blizini ova 23 broda.