Svi u Srbiji znaju ko su svekrva, snaja, šurak, ali šokiraćete se kad vidite ko su "bele pčele" i "svastići" u vašoj porodici!
Porodica i tradicija se u Srbiji veoma cene. U prilog tome ide i činjenica da srpski jezik za svaki rodbinski odnos ima ime. "Tašta", "svekrva", "snaja" i mnogi drugi izrazi ukorenjeni su u našem jeziku i si ih dobro znaju.
Za te termine, odnosno nazive tih srodnika svi znaju šta su. Tašta je ženina majka, svekrva - muževljeva majka, snaja (ili snaha) - sinovljeva, unukova i bratova žena. Zet je, naravno, kćerkin ili sestrin muž.
Pročitajte još:
Ali, osim tih, srpski jezik obiluje mnogim drugim odrednicama za raznorazne rodbinske odnose. Etnolozi bi lako objasnili zašto je ovo područje toliko bogato tim odrednicama. U duhu i tradiciji naroda na ovom prostoru je da se neguju porodični odnosi, da se pripada zajednici, da se radi u zajednici pa otud i želja i potreba da se odrede, tačnije nazovu pripadnici rodbine.
No, postoje i izrzi za koje nismo sigurni da ih znate, stoga evo malog kursa srodničkih veza za one malo "zaguljenije" odrednice:
dever - muževljev brat;
jetrva - žena muževljevog brata;
zaova - muževljeva sestra;
svojak ili svak - muževljeve sestre muž;
šurak - ženin brat;
šurnjaja - žena ženinog brata;
svastika - ženina sestra;
pašenog (pašanac, badža, šogor) - muž ženine sestre;
svastić, odnosno svastičina - sin, odnosno kćerka ženine sestre;
prijatelj i prija - otac i majka kćerkinog muža ili sinovljeve supruge.
Postoje i raznorazni nazivi za druge srodnike i potomke. Evo nekih:
poznanče ili požnjak - dete starijih roditelja;
nahoče (nahodnik, nahotkinja) - nađeno dete;
kopile - dete kome se ne zna otac (ovaj termin se upotrebljava u uvredljivom kontekstu),
A znate li ko su "bele pčele"?
To su deca čukununuka!
Komentari (1)
nedjo
22.11.2018 12:11
a švalerka?