Svetomir Nikolajević
Youtube /Print scren
Svetomir Nikolajević

Youtube /Print scren

Svetomir Nikolajević, Foto: Youtube /Print scren


Svetomir Nikolajević rođen je 27.9.1844. godine u Raduši, selu blizu Brankovine.
Studije je završio u inostranstvu, a istoriju svetske književnosti studirao je na najprestižnijim svetskim univerzitetima – u Cirihu, Berlinu, Parizu i Londonu.

Da li ste ranije čuli za Svetomira Nikolajevića?

 

Poznat je njegov govor iz 1881. godine, kada je govorio protiv Bontuovog ugovora. Naime, ugovor se bavio zajmom od Generalne unije kako bi se izgradila železnica.
Smatrajući da je Bontu zapravo "pod pokroviteljstvom" Austrijske monarhije, tvrdio je kako bi Srbija umnogome izgubila na nezavisnosti potpisavši takvo nešto. Sve koji su bili za takav ugovor nazvao je izdajicama balkanskih naroda, što je izazvalo veliku pometnju u Skupštini.

U Beogradu je, 1886. godine, osnovao rodoljubivo Društvo Sveti Sava, čiji je prevashodni cilj bila odbrana srpskog naroda od egzarhata Bugara u Staroj Srbiji, ali i da pruži podršku Srbima u BiH i u ostalim okolnim zemljama.

Kralj Milan

printscreen

Kralj Milan, Foto: printscreen

Nikolajević je 26.7.1890. godine održao jednu zdravicu, na banketu zahvalnosti kralju Milanu, koji je još ranije abdicirao. Govorio je o tome kako su radikali kršili Ustav nakon kraljevog odlaska, i, logično, zamerio se nekadašnjim saborcima iz stranke.

Odmazda je došla u vidu penzije, mada se Nikolajević vratio da predaje u Velikoj školi samo dve godine kasnije. Kada se kralj Milan vratio u Srbiju, 1894. godine, radikali su dali ostavke i formirana je nova vlada. U njoj je Nikolajević dobio mesto ministra unutrašnjih poslova.

Već 2. aprila 1894. godine Svetomir Nikolajević postao je predsednik Vlade Kraljevine Srbije. Ova vlada je 29. aprila ukinula zakone o progonstvu kralja Milana i kraljice Natalije, a kada su radikali počeli da širom Srbije skupljaju ljude protiv ovog ukaza, Nikolajević je naprosto zabranio radikalske skupove.

Njegova vlada našla se između kralja Milana i kralja Aleksandra, a kulminacija svega toga bio je pad vlade 27.10.1894. godine. Nikolajević, ipak, postaje predsednik Skupštine godinu dana kasnije.

Zajedno sa Đorđem Vajfertom, osnovao je masonsku ložu "Pobratim" 1890. godine, a kao slobodni zidar bio je u vezi sa mađarskom masonskom ložom.

Nobelova nagrada

Printscreen

Nobelova nagrada, Foto: Printscreen

Godine 1901. je imenovan za doživotnog senatora, a već 1903. postao je poslanik u Grčkoj. Te godine je i penzionisan. Zanimljivo je napomenuti da je 1915. godine Svetomira Nikolajevića Međunarodni mirovni pokret predložio za Nobelovu nagradu za mir.

Nobelova nagrada za mir nije ni dodeljena te godine. Ipak, Svetomir Nikolajević ostaće zapisan u istoriji kao prvi Srbin koji je za nju bio nominovan.
Preminuo je 1922. godine, u Beogradu, gde je i sahranjen na Novom groblju.