istorija, dvorac, arandjelovac, beočin
Shutterstock
istorija, dvorac, arandjelovac, beočin,srbija

Shutterstock

istorija, dvorac, arandjelovac, beočin,srbija, Foto: Shutterstock

Iako su prepušteni sami sebi, i dalje dostojanstveno stoje i mame divljenje slučajnih posetilaca.

ŠPICEROV DVORAC, BEOČIN

Arhitekta čuvene Zgrade mađarskog parlamenta u Budimpešti, trenutno najveće u Mađarskoj, Imre Štajndl, autor je i, nažalost, napuštenog, ali i dalje očaravajućeg dvorca imućne nemačke porodice Špicer u Beočinu.

Dvorac je sagrađen 1898. godine i reprezentativni je primer eklekticizma, pa se tako na njemu prepoznaju skladno uklopljeni elementi gotovo svih ranijih epoha poput romanike, gotike i baroka, ali i tada modernog pravca u arhitekturi - secesije.

Porodica Špicer je pred početak Drugog svetskog rata napustila Beočin, a tokom njega je dvorac korišćen kao zgrada nemačke vojne komande. Posle rata ovaj objekat je nacionalizovan i imao je nekoliko različitih namena. Nakon privatizacije, dvorac je napušten.

VAJNDLEROV DVORAC, SONTA

Krajem devetnaestog veka, parkovsko okruženje današnje opštine Apatin, veleposednik Vendl Mor odabrao je za izgradnju letnjikovca za svoju porodicu. Izgradio je prizemnu porodičnu građevinu kvadratne osnove namenjenu za i za odmor i za stanovanje. Ideja je bila da kuća bude deo prirode, pa tako svojim centralno postavljenim stepeništem koje vodi na prostranu isturenu terasu "ulazi" u park.

Nakon što je Vendl Mor nakon Prvog svetskog rata napustio Sontu, letnjikovac koji je sagradio za svoju porodicu prodao je Balintu Fernbahu.

STARO ZDANJE, ARANĐELOVAC

Uz Kapetan Mišino zdanje u Beogradu, Staro zdanje je bilo najvelelepnija i najveća građevina tadašnje Srbije. Građeno po projektu arhitekte Koste Šreplovića da bude Skupština Kneževine Srbije, Staro zadanje zauzima 9000 kvadratnih metara.

Kada je prestonica iz Kragujevca ipak premeštena u Beograd, Staro zdanje u Aranđelovcu je postalo dvor-letnjikovac dinastije Obrenović, poznat po velelepnim balovima i prijemima.

Posle Majskog prevrata 1903. godine, ovaj reprezentativni primer romantizma u arhitekturi prvi put pada u zaborav. Od 1906. postaje hotel, ali krajem dvadesetog veka, po drugi put, dvor se napušta i ostavlja na milost vremenu i vandalima.

FERNBAHOV DVORAC, SOMBOR

Baba Pusta - tako meštani zovu dvorac koji je podigao, 1906. godine, za svoje potrebe Karolj Fernbah, veliki bačkobodroški župan i jedan od najbogatijih industrijalaca i trgovaca žitom u južnoj Austrougarskoj.

Zgrada je sagrađena po projektu Ferenca Rajhla u stilu bečke secesije, a smešte je u središtu nekada uređenog parka po principu engleskih vrtova. Ulazna fasada je akcentovana sa portikom i bočno postavljenom četvrtastom kulom zvonarom.

Na zadnjoj strani zgrade dominirala je polukružna terasa sa balkonom na spratu i prizemlju koja je povezana stepenicama sa parkom. U prostorije na spratu se ulazilo iz hodnika, prostrane galerije do koje su nekada vodile mermerne stepenice.

Još zanimljivosti