Balkanski špijun
Youtube
Balkanski špijun

Youtube

Balkanski špijun, Foto: Youtube

Božin Simić je ime koje vam sigurno ne znači mnogo, a trebalo bi. Radi se akteru velikih uloga u gotovo svim bitnim događajima prve polovine dvadesetog veka. Bio je praktično sve što je moglo, poznati komita, oficir, prevratnik, obaveštajac, ali s vremenom i komunista i diplomata na ideološki suprotnoj strani.

Rođeni Kruševljanin, sin seoskog učitelja, kao mladi nacionalista upisuje vojnu akademiju, da bi se kao mladi oficir pridružio zavereničkoj grupi koju je predvodio Dragutin Dimitrijević Apis i aktivno učestvuje u organizaciji atentata na kraljicu Dragu i kralja Aleksandra Obrenovića 1903. godine. Tada se profiliše kao jedan od najznačajnijih članova tajne organizacije „Ujedinjenje ili smrt,” ali počinje i da se bavi obaveštajnim radom. S Vojinom Tankosićem prebacuje četničke jedinice u Makedoniju, koja je tada pripadala Osmanskom carstvu, gde štiti srpsko stanovništvo, ali i snimateren pripremajući se za Prvi balkanski rat. Pamti se da je Simić bio pravi majstor prerušavanja, pa se 1912. godine, preobučen u seljaka, našao daleko iza neprijateljskih linija, tačnije u Prištini, gde je izviđao, crtao mape i pripremao akcije srpske vojske za oslobođenje Kosova i Metohije i Raške oblasti.

Zbog Simićevih izvanrednih organizacionih sposobnosti, kad je počeo Prvi svetski rat, šalju ga s Mustafom Golubićem u Rusiju da prikupi dobrovoljce za proboj Solunskog fronta. Ovaj dvojac iskusnih obaveštajaca radi odličan posao i ubrzo organizuje kasnije poznatu Dobrovoljačku diviziju. Ipak, 1917. godine dolazi do Solunskog procesa, gde su, pored Apisa, optuženi najpoznatiji njegovi crnorukci. Za razliku od Golubića, koji se vratio da svedoči u korist Apisa, Božin Simić ostaje u Rusiji i započinje borbu za njihovo pomilovanje. To ga je koštalo oduzimanja činova, ali i presude u odsustvu na čak 18 godina zatvora. Koristeći svoje diplomatske i špijunske veze, pa i masonske jer je pripadao masonskoj loži Pobratim, iz Petrograda je pisao svim svetskim vladarima tražeći pomilovanje za Apisa, ali bez ikakvog uspeha jer je ta presuda, nažalost, očigledno bila doneta i pre tužbe…

Na početku Drugog svetskog rata Božin Simić odlazi u London, a potom ga mladi kralj Petar postavlja za ambasadora kod De Gola. Istoričari podsećaju na Simićev govor u Britanskom parlamentu, kada je 1943. godine optužio saveznike da bombarduju Srbiju i Beograd, iako su protiv Hitlera, a ne bombarduju Sofiju, koja je na strani nacista. Saveznici su bombardovali Sofiju samo nekoliko dana nakon toga. Bugarska mu to nikada neće oprostiti pa je organizovala atentat na njega 1946. godine u Sofiji. Ni to ga nije ubilo.

Pred kraj Drugog svetskog rata pravi novi životni preokret, i prelazi na stranu partizanskog pokreta! To će mu komunisti pamtiti po dobru pa će posle rata biti imenovan za ambasadora Titove Jugoslavije u Turskoj i Parizu. A predviđa, i dalje, tri koraka unapred pa će se tokom krize Informbiroa odreći i velikog Staljina. Više nije imao šta da brine. Upokojiće se 1966. godine u Beogradu, u dubokoj starosti, u 85. godini života.