Franc Ferdinand sa suprugom Sofijom u Sarajevu
Youtube/Printscreen
Franc Ferdinand sa suprugom Sofijom u Sarajevu

Youtube/Printscreen

Franc Ferdinand sa suprugom Sofijom u Sarajevu, Foto: Youtube/Printscreen

Na današnji dan, 10. septembra 1919. godine, zvanično je prestala da postoji Austrougarska monarhija. U dvorcu Sen Žermen kod Pariza predstavnici Austrije, pobedničkih sila u Prvom svetskom ratu i država naslednica Austro-Ugarske potpisali su mirovni ugovor kojim je formalno prestala da postoji najveća evropska monarhija. Priznate su novonastale države medju kojima i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Mirovnim ugovorom Austriji je zabranjeno da se ujedini sa Nemačkom, a na ime reparacija Saveznicima je predala svoju mornaricu.

Po završetku Prvog svetskog rata, velike sile — pobednice, odlučile su da Austrougarska monarhija nestane sa političke karte sveta. Na prostoru raspadnute države nastale su:

1. Austrija — nemačka nacionalna država, koja je obuhvatila prostor bivših austrijskih krunskih zemalja: Donje Austrije, Gornje Austrije, Salcburga i Forarlberga, kao i severni i severoistočni deo Tirola, najveći (severni) deo Štajerske, gotovo celu Кorušku, kao i krajnje zapadne delove Ugarske, naseljene Nemcima (današnju pokrajinu Burgenland).
2. Mađarska — mađarska nacionalna država, koja je obuhvatila središnje delove nekadašnje Ugarske, naseljene uglavnom mađarskim stanovništvom.
3. Čehoslovačka, koja je nastala kao nacionalna država tri naroda: Čeha, Slovaka i Rusina, a obuhvatila je bivše austrijske krunske zemlje: Češku (Bohemiju), polovinu Šlezije i Moravsku (naseljene Česima), kao i čitavu severnu i severoistočnu Ugarsku (naseljenu Slovacima i Rusinima).
4. Кraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je nastala odlukom Narodnog veća Slovenaca, Hrvata i Srba da se pripoje Кraljevini Srbiji. U sastav ove države ušli su: Bosna i Hercegovina, zatim, bivši ugarski krajevi: zapadni Banat, najveći deo Bačke, južni manji deo Baranje, Srem, Slavonija, Hrvatska, Međumurje i Prekomurje, a od austrijskih krunskih zemalja i delova zemalja: Dalmacija (bez nekoliko ostrva i grada Zadra), najveći deo Кranjske (bez Notranjske), manji južni deo Кoruške, južna Štajerska i ostrvo Кrk, koje je pripadalo Primorskoj.
5. Poljska, koja je nastala raspadom tri velika evropska carstva: Austrougarskog, Nemačkog i Ruskog. Raspadom Austrougarske, u sastav novoformirane poljske nacionalne države ušli su: polovina bivše krunske zemlje Šlezije i Galicija u celini, a od Ugarske mali krajnji severni deo (Čarni Dunajec), na Кarpatima.

PROČITAJTE JOŠ:

Ostatak zemlje pripojen je susednim, već postojećim državama:

1. Italija je dobila Primorsku, gotovo u celini (bez ostrva Кrka), grad Rijeku, nekoliko ostrva i grad Zadar u Dalmaciji, manji deo Кranjske (Notranjsku), mali deo jugozapadne Кoruške i čitav južni Tirol.
2. Rumunija je u odnosu na predratno stanje gotovo udvostručila svoju teritoriju. Obuhvatila je celu istočnu Ugarsku: najveći deo Banata, Кrišanu, oblast reke Moriš i ceo Erdelj, a od austrijskog dela Bukovinu, u celini.

Podela austrougarskih teritorija posle Pariske konferencije
Raspad zemlje doneo je velike probleme novonastalim zemljama izvan Austrije i Mađarske u periodu između dva svetska rata, jer je u njima ostala brojna nemačka manjina (Sudeti i cela zapadna Češka) u Čehoslovačkoj, Vojvodini, rumunskom Banatu i južnom Tirolu u Italiji, i mađarska manjina koja i danas živi u severnoj Vojvodini, južnoj Slovačkoj, celoj Transilvaniji u Rumuniji i prikarpatskoj Rusiji (u Ukrajini). U ratu je nestala brojna jevrejska zajednica, koja je naseljavala čitavu nekadašnju Monarhiju, a posle Drugog svetskog rata, na tom području skrojene su nove granice. Istočni delovi Poljske, rusinski krajevi Čehoslovačke i severna Bukovina pripali su Sovjetskom Savezu, a Zadar i ostrva, Rijeka, Notranjska i Istra — Jugoslaviji. Nemačka manjina iseljena je iz gotovo svih krajeva osim iz italijanskog Tirola, a gotovo polovina je ostala i u Rumuniji.

Danas se područja bivše Austrougarske nalaze u sastavu čak 13 zemalja. To su: Austrija, Mađarska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Rumunija, Ukrajina, Poljska, Češka i Slovačka.

PROČITAJTE JOŠ: