KAKO JE NASTALA REČ CRKVA Mnogi vernici ne znaju ovu priču

Crkva je Kao institucija u celini i kao građevina ponaosob, od tolike je važnosti za sve evropske narode da tu reč svi koriste i tretiraju kao svoju sopstvenu, kao da je istekla iz baš njihovog jezika.

Crkva
Crkva, Foto: Tanjug

"Crkva" je toliko odomaćena u našem jeziku da uopšte i ne razmišljamo o tome da li je u pitanja naša reč, uzimamo to zdravo za gotovo. 

Grčka reč "eklezija" doslovno znači "sabrati, sazvati, pozvati" i označava zajednicu ljudi koja se u gradu ili selu ili drugde, skupila iz nekog posebnog razloga. U slučaju hrišćanske vere, iz religijskih razloga, najčešće liturgije.

Romanski i keltski jezici u Evropi upravo ovu grčku reč, "ekleziju", ili njene izvedenice koriste za ono što mi nazivamo "crkvom". Pravoslavni Grci takođe kažu "eklezija".

Reč "crkva" dolazi takođe iz grčkog, od "kiriake" što znači "od Gospoda", u pitanju je prisvojni oblik imenice "kirios" odnosno "Gospod, Gospodar".

U smislu "crkve" je verovatno počela da se koristi skraćivanjem sintagme "kiriake oikia" što znači "kuća Gospoda".

Već u IV veku počele su crkve na grčkom istoku Rimskog carstva da se nazivaju "kiriakon", ali su "eklezija" i "bazilika" bile mnogo češće. Sticajem okolnosti, upravo je ta reč (veruje se preko Gota) ušla među Slovene i Germane i – ostala.

Crkva Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu
Crkva Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu, Foto: Alo.rs/V.Đ.

Zanimljivo je što Rumuni koriste reč "biserika", dok Litvanci i Letonci kažu "baznica". 

Stiče se utisak da reč "eklezija" koju koriste Grci i romanski narodi mnogo bolje opisuje suštinu i Crkve i crkve nego sama reč "crkva", odnosno, "kiriake".

Treba imati u vidu da se "crkva" pominje u jevanđeljima samo dva puta, i to oba puta u Jevanđelju po Mateju i oba puta u formi "eklezija".

Prvi put se ono što Hristos kaže Svetom Petru odnosi na Crkvu kao opšteljudsku zajednicu: "A i ja tebi kažem: ti si Petar, i na ovom kamenu sazidaću crkvu svoju, i vrata paklena neće je nadvladati".

Drugi put, Hristos koristi reč "eklezija" u odnosu na konkretnu crkvu, pojedinačnu bogomolju, pa kaže: "Ako li njih ne posluša, kaži crkvi; a ako li ne posluša ni crkvu, da ti bude kao neznabožac i carinik".

Da ne bude zabune, treba imati u vidu da se Isus Hrist svojim učenicima obraćao na aramejskom jeziku, kojim je ceo Bliski istok u tom trenutku pričao.

Ali, u prvim vekovima hrišćanstva jevanđelja i poslanice i svi važni crkveni dokumenti su pisani na grčkom (i ponekad možda na latinskom).

Saborni hram u Podgorici, crkva, ikone, freske, religija, SPC
Saborni hram u Podgorici, crkva, ikone, freske, religija, SPC, Foto: Alo.rs/V.Đ.

Ne možemo ipak na kraju da se otmemo utisku da su Rusi u celoj toj priči najpametniji. Oni koriste jednu reč, savršenu reč, za sve saborne crkve ("kafedrale" na ruskom), ali i za svaku veliku ili značajnu crkvu.

Oni jednostavno kažu "sabor", odnosno: "sobor". Tako imate Kazanski sabor, Trojicki sabor, i tako dalje. Vrlo praktično, i vrlo suštinski dosledno.

Povezane vesti

Najčitanije - Alo.rs

Najnovije - Alo.rs

Vip - Alo.rs

Galerije

Najbolji video klipovi