Nuklearna Atomska Eksplozija Bomba
Profimedia
Nuklearna Atomska Eksplozija Bomba

Profimedia

Nuklearna Atomska Eksplozija Bomba, Foto: Profimedia

Danas, kada na svetskoj političkoj sceni često čujemo reči kao što je nuklearni arsenal, nuklearna bomba, nuklearna eksplozija, trebalo bi da se zna kako da se ponašamo u tom slučaju. A sam podatak da na Zemlji trenutno postoji 14.900 arsenala nuklearnog oružja, uteruje strah u kosti.

Ukoliko je bomba bačena u neposrednoj blizini, šanse za preživljavanje ne postoje. Ali ukoliko je eksplozija dovoljno udaljena da vas ne ubije prvi udarni talas, postoje načini kako da spasite život. Naravno, prvo pokušajte da što pre dođete do atomskog skloništa, ukoliko je u blizini.

Prvo što se vidi kada se desi nuklearna eksplozija je neverovatno jaka svetlost, pa izgleda kao da je Sunce eksplodiralo. Kada se povratite od privremenog slepila, na horizontu bi se videla narandžasta vatra. Plamen bi se uzdizao i sve bi se zacrnilo od ogromne količine crnog dima koji bi bio u karakterističnom obliku pečurke.

Čestitamo! U ovom hipotetičkom scenariju, upravo ste preživeli nuklearnu eksploziju sa proizvodnjom energije od oko 10 kilotona TNT-a. To je otprilike 66 procenata energije koju je  atomska bomba, bačena na Japan, oslobodila 1945. godine.

Niko vas ne bi krivio zbog panike nakon razaranja. Ali postoji jedna stvar koju nikada ne biste trebali uraditi - nemojte ući u svoj auto. Nemojte pokušavati da vozite i ne pretpostavljajte da vas staklo i metal kola mogu zaštititi. Izbegavanje vožnje nakon nuklearne eksplozije je mudro, pošto bi ulice u tom momentu bile zakrčene automobilima kojima upravljaju nepredvidljivi, sumanuti vozači, požara, ruševina i saobraćajnih nesreća.

Nuklearni Atomski otpad napad Nuklearna Atomska opasnost

Profimedia

Nuklearni Atomski napad Nuklearna Atomska opasnost, Foto: Profimedia

Ali, postoji još jedan važan razlog za izbegavanje da uđete u automobil: zastrašujući poslednji efekat nuklearnih eksplozija – radioaktivne padavine. Samo vrlo gusti i debeli materijali, poput nekoliko metara zemlje ili olova, mogu pouzdano biti zaštita od padavina. Vatrena lopta od 10 kilotonske eksplozije je toliko vruća, da se zapravo katapultira u atmosferu brzinom većom od 160 kilometara na sat. Radioaktivni produkti se mešaju sa ostacima ruševina, cementom, prašinom, metalom, peskom i mogu biti podignuti u atmosferu i do osam kilometara. Većina većih delova pada nazad na zemlju, a sitnije čestice raznosi vetar i oni se mešaju sa kapima kiše koja pada posle toga.

Izlaganje ovim padavinama za kratko vreme može oštetiti organe i tkiva i sposobnost našeg organizma da se regeneriše i bori protiv infekcija. To stanje je poznato kao akutni radijacijski sindrom i predstavlja akutno trovanje visokim dozama radijacije u kratkom vremenskom periodu. Brzina kojom se simptomi pojavljuju kod čoveka se linearno penje sa povećavanjem doze ozračenja. Veće doze sa sobom povlače teže simptome i pogoršavanje zdravstvenog stanja ozračene osobe, a postoji period kašnjenja koji podrazumeva vremenski period u trajanju od nekoliko dana (ili sati kod najvećih doza ozračenja), kod kojeg su prvi simptomi kratkotrajni i osoba se oseća dobro. Tek kasnije, kada oštećena tkiva i organi počnu da gube svoju funkciju, radioaktivne čestice vezane za tkiva izlaze na površinu kože i stvaraju opekotine opasne po život.

Kod blagih doza ozračenja, mučnina se javlja u prvih 24-48 sati. Nju prate zamor, glavobolje i opšta malaksalost. Kod srednjih doza, uz simptome blagog trovanja javlja se i dijareja kao posledica teškog oštećenja sistema za varenje, a povraćanje i mučnina otpočinju u prvih 12-24 sati nakon izlaganja radijaciji.

Nakon toga česti su primeri i opadanja kose, groznice, prisustva krvi u sekretu, stolici i tokom povraćanja, a otvorene rane se teško tretiraju. Kod velikih doza, mučnina i povraćanje se javljaju nakon jednog sata posle izlaganja radijaciji uz prethodne simptome trovanja srednjim dozama. Kod veoma velikih doza, se uz sve prethodne simptome javlja i dezorijentacija, veoma snažna mučnina i generalno smrtnost u prvih 24-48 sati se povećava na 50 posto.

A evo kako da se ponašate u slučaju nuklearne eksplozije:

- Ne gledajte u pravcu eksplozije.

- Držite usta otvorena kako vam bubne opne ne bi popucale i odmah počnite da trčite, imate 10 - 15 minuta vremena da pobegnete radijaciji.

- Lezite i zaštitite glavu u trenutku udara.

- Sklanjajte se od svih građevina koje bi mogle da padnu na vas.

- Pokušajte da se informišete na bilo koji način - radio, televizija, Internet, šta god da možete pronaći kako biste čuli savete i uputstva.

- Nađite zaklon, najbolje u atomskom skloništu ukoliko je dovoljno blizu, ili pod debelim slojem zemlje, ili metala, što dublje.

- Ako niste uspeli da nađete odgovarajući zaklon, idite do najbliže zgrade, najbolje izgrađene od cigala ili betona.

- Ako ste se rastali od porodice, nemojte ih tražiti i napuštati sklonište.

- Pošto postoji šansa da u skloništu provedete duži period, nađite odgovarajuće mesto u njemu, u kom možete da se smestite udobno.

- Najbolje odmah skinite odeću sa sebe, a ako je moguće, spakujte je u vakumiranu kesu.

- Istuširajte se najbrže što možete, ali pazite da se ne češete i ne pritiskate jako kožu. Koristite šampon, ali ne i balzam za kosu, jer on vezuje otrovne čestice koje imate na sebi i biće ih teško isprati ih.

Kada bi svi sledili ove smernice i upustva nakon nuklearne eksplozije, stotine hiljada života bi moglo biti spaseno.