Mars
Tanjug/AP
Mars

Tanjug/AP

Mars , Foto: Tanjug/AP

U četvrtak, 11. marta 2021. godine, astronauti su odbacili ništa više i ništa manje od 2,9 tona smeća sa Međunarodne svemirske stanice . Stare baterije koje su postale svemirsko smeće i, što je najzanimljivije od svega, jeste da će orbitirati Zemlju između dve i četiri godine. Tada će ponovo ući u atmosferu.

Kako je objavio „Spacefligth Nov“, poslednji japanski brod za snabdevanje HTV-om ostavio je spoljnu paletu na Međunarodnoj svemirskoj stanici nakon što je isporučio držač baterija sa šest litijum-jonskih baterija u istraživačku laboratoriju u maju 2020. godine.

NASA je portparol , Lea Česhier, objasnio ovaj medij koji je bio najveći u pogledu mase koji je pokrenuo iz objekta ISS. 2,9 tona, više nego dvostruko više od mase rezervoara za sistem ranog amonijaka koji je Klai Anderson bacio 2007. godine.

Pitanje koje mnogi postavljaju uzimajući u obzir da će svemirski ostaci kružiti oko Zemlje tokom dužeg vremenskog perioda je da li postoji bilo kakav rizik da će uticati na našu planetu. NASA-ini izvori uveravaju da ne postoji verovatnoća da bi se tako nešto moglo dogoditi. U teoriji bi atmosfera kalcinirala svemirske ostatke pre nego što bi mogla da pogodi površinu Zemlje , mada postoje i oni koji to dovode u pitanje.

Astronom i pisac Phil Trenza, poznatiji pod nadimkom svog bloga, The Bad Astronomer, jedan je od njih. Bio je jedan od članova tima svemirskog teleskopa Hubble. Džonatan McDovell, astrofizičar iz Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku, još je jedan od stručnjaka koji se takođe ne slaže sa bacanjem smeća u prazno sa Međunarodne svemirske stanice .

Sada priznaje da ni astronauti nisu imali mnogo više mogućnosti da bace baterije. Jedina alternativa bila bi slanje isključivo HTV misije , s visokim ekonomskim troškovima koje to za sobom povlači. HTV-ovi su transferna vozila koja su u prošlosti bila poslata na ISS da sakupe sav otpad. Po povratku na Zemlju, raspali su se čim su prošli kroz atmosferu.

Evropska svemirska agencija procenjuje da trenutno oko Zemlje kruži oko 34.000 objekata većih od 10 centimetara . Nijedan od njih nema rizik od udara o površinu zemlje.

Naša preporuka