Italija
EPA
Italija

EPA

Italija, Foto: EPA

Prvo: Antibiotici, lekovi namenjeni borbi protiv bakterija, neće delovati na virus. Ako ste zaraženi, od vas će se tražiti da se samoizolujete, da sprečite dalje širenje bolesti, tokom 14 dana. Ako simptomi eskaliraju i osećate nedostatak daha, visoku temperaturu i letargiju, trebalo bi da potražite lekarsku negu.

Lečenje slučajeva COVID-19 u bolnici zasniva se na upravljanju simptomima pacijenta na najprikladniji način. Za pacijente sa teškom bolešću koja negativno utiče na pluća, lekari postavljaju cev u disajne puteve da bi se mogli povezati sa respiratorima - mašinama koje pomažu u kontroli disanja.

Korona

Tanjug/AP

Korona, Foto: Tanjug/AP

Za sada nema specifičnih tretmana za COVID-19, mada se radi na velikom broju, uključujući eksperimentalne antivirusne viruse koji mogu da napadnu virus, i postojeće lekove namenjene drugim virusima poput HIV-a koji su pokazali neke efekte u lečenju COVID-19.

REMDESIVIR

Remdesivir, eksperimentalni antivirus koji je napravila biotehnička firma Gilead Sciences, prikupio je veliki deo pažnje. Lek se koristi u SAD, Kini i Italiji, ali samo na osnovu „saomopristanka “ - u suštini, ovaj lek nije dobio odobrenje, ali se može primenjivati van kliničkog ispitivanja na kritično bolesnim pacijentima. Remdesivir nije posebno dizajniran za uništavanje ovog virusa. Umesto toga, deluje tako što izbacuje određeni deo mašinerije u virusu, poznat kao "RNA polimeraza", koji mnogi virusi koriste za kopiranje. U prošlosti se pokazalo da je efikasan u ljudskim ćelijama i na modelima miša.

O efikasnosti se još uvek raspravlja, a biće potrebne mnogo rigoroznije studije pre nego što ovo postane opšti tretman za SARS-CoV-2, ako uopšte bude.

Gilead proizvođaču je 23. marta dodeljen specijalan status za remdesivir, koji je obično rezervisan za razvoj lekova za dijagnozu ili lečenje "retkih bolesti ili stanja" koja pogađaju manje od 200.000 ljudi. Time su dobili monopol na proizvodnju ovog leka. Klasifikacija daje brojne podsticaje za Gilead, uključujući poreske olakšice i skupa odricanja od taksi i osmišljena je da ubrza proces razvoja. Takođe sprečava druge generičke konkurente da prodaju lek. Međutim, 25. marta, Gilead je tražio da mu se ukine ovaj status.

Korona test

Shutterstock

Korona test, Foto: Shutterstock

FAVIPIRAVIR

Kineski naučnici u časopisu Guardian 18. marta izveštavali su o ohrabrujućim kliničkim ispitivanjima u Vuhanu i Šenženu u kojima je učestvovalo preko 300 pacijenata japanskog favipiravira protiv gripa, a lekovi su skratili tok bolesti posle samo četiri dana.

Lek proizvodi Fujifilm Toiama Chemical, ali kompanija je odbila da komentariše tvrdnje. Favipiravir, takođe poznat kao Avigan, je antivirusni oblik i osmišljen je da cilja RNA viruse koji uključuju koronaviruse i viruse gripa. Smatra se da lek ometa put koji pomaže ovim virusima da se replikuju unutar ćelija. Prema Guardianu, izvor unutar japanskog ministarstva zdravlja kaže da lek nije efikasan kod pacijenata koji pokazuju jake simptome.

OSTALE MOGUĆNOSTI LEČENJA

Lek protiv HIV-a, Kaletra / Aluvia, korišćen je u Kini za lečenje COVID-19. Prema saopštenju kompanije AbbVie, farmaceutske kompanije sa sedištem u Ilinoisu, lečenje je pruženo kao eksperimentalna opcija za kineske pacijente tokom "prvih dana" borbe protiv virusa. Kompanija sugeriše da sarađuje sa globalnim zdravstvenim vlastima, uključujući centre za kontrolu i prevenciju bolesti i svetsku zdravstvenu organizaciju.

18. marta, randomizovanim, kontrolisanim ispitivanjem je procenjena efikasnost leka protiv HIV-a. Rezultati objavljeni u New England Journal of Medicine pokazuju da odrasli sa teškim infekcijama COVID-19 izgleda da nemaju koristi od lečenja i nije bilo kliničkog poboljšanja u odnosu na standardnu negu. Autori napominju da bi trebalo preduzeti dodatne studije jer lečenje može smanjiti ozbiljne komplikacije - poput akutne povrede bubrega ili sekundarne infekcije - ako se daje u određenoj fazi bolesti.

Italija

EPA

Italija, Foto: EPA

PROBLEMI SA HLOROKINOM

Lek koji se koristi za lečenje malarije već 70 godina, hlorokvin, predstavlja se kao potencijalni kandidat za lečenje. Čini se da može da blokira viruse od vezivanja za ljudske ćelije i dovede ih do repliciranja. Takođe podstiče imuni sistem. Pismo urednika u časopisu Nature 4. februara pokazalo je da je hlorokvin efikasan u borbi protiv SARS-CoV-2. Kineska studija koja potiče iz Guangdonga izveštava da je hlorokin poboljšao rezultate pacijenata i „mogao bi poboljšati stopu uspešnosti lečenja“ i „skratiti boravak u bolnici“.

Tesla i izvršni direktor SpaceX-a Ilon Mask i američki predsednik Donald Tramp obojica su oglašavali hlorokvin kao potencijalni kandidat za lečenje. Novija korespondencija u časopisu Nature, 18. marta, sugeriše da je hidroksihlorokvin - manje toksičan derivat leka - efikasan u inhibiranju SARS-CoV-2 infekcije. Taj derivat je široko dostupan za lečenje bolesti poput reumatoidnog artritisa, a kineski istraživači su u toku najmanje sedam kliničkih ispitivanja pomoću hidroksihlorokvina za lečenje infekcije.

Kombinovanje hidroksihlorokina sa antibiotikom azitromicinom takođe je povezano sa pozitivnim ishodima pacijenta. Lekari u Marseju u Francuskoj sproveli su mali eksperiment sa malom grupom pacijenata (36) i predložili da kombinirani tretman može biti efikasan u smanjenju količine virusa u određenom delu tela. Studija se često citira, pa je čak i predsednik SAD rekao da bi ona mogla biti "promena igre". Da li to rezultira boljim kliničkim ishodima - tj. Da li se pacijenti brže oporavljaju - još uvek se raspravlja.

"Rezultati su sporni, a klinička ispitivanja nepotvrđena", kaže Gaeten Burgio, medicinska radnica.

Italija, korona

Tanjug/AP

Italija, korona, Foto: Tanjug/AP

REKOVALESCENTNA TERAPIJA PLAZMOM

Američka FDA je 24. marta objavila da će omogućiti pristup "rekonvalescentnoj plazmi" pacijentima sa ozbiljnom ili opasnom po život infekcijom COVID-19. Ovim oblikom terapije se prenosi deo krvi iz oporavljenih bolesnika sa COVID-19 infuzijom u tela bolesnika.
Imuni sistem je odbrambena sila tela. Kada virus napadne, on šalje armiju ćelija, uključujući i bela krvna zrnca, da se bore protiv njega. Te ćelije oslobađaju antitela, koja zadržavaju u tečnom delu krvi, poznatom kao "plazma". Ako pacijent preživi COVID-19, verovatno će stvoriti ogromnu količinu antitela u svojoj plazmi. Ideja je da se uzme deo njihove zalihe i unese u teške bolesnike, nadajući se da će antitela podstaći imunološki sistem pacijenta da pronađu i započnu uništavati virus.

Ovo nije prvi put da se takva terapija koristi; prethodna izbijanja SARS-a, MERS-a i pandemije gripa H1N1 svi su videli upotrebu rekonvalescentne plazme za lečenje pacijenata. Zapravo, upotreba rekonvalescentne plazme proteže se sve do pandemije gripa 1918. godine.

Izveštaj kineskih naučnika objavljen u februaru u časopisu The Lancet Infective Diseases sugerirao je da bi mogućnost lečenja mogla biti održiva u borbi protiv SARS-CoV-2, a dokazi iz Kine pokazali su neki uspeh, pri čemu je 91 od 245 pacijenata pokazalo poboljšanje.
U SAD, vlada Njujorka je najavila da će njujorški lekari početi testirati rekonvalescentnu terapiju plazmom u eksperimentu koji počinje krajem marta.