Sef sudnjeg dana
screenshoot/Twitter
Sef sudnjeg dana, Foto: screenshoot/Twitter

U glavnom gradu norveškog arhipelaga Svalbard prosečna temperatura iznosila je minus 7,8 stepeni Celzijusa 1900. godine, ali od tada je porasla na 3,7 stepeni Celzijusa - što je tri puta više od prosečnog rasta na globalnom nivou (oko jedan stepen Celzijusa).

PROČITAJ JOŠ:

Ne samo da je postalo znatno toplije, već je i mnogo vlažnije, što ugrožava bezbednost “Globalne banke biljnog semena Svalbard”. Za preživljavanje semena važni su stabilni klimatski uslovi, a najvažnije je da je suvo.

- Svalbard je od presudnog značaja za očuvanje biodiverziteta useva - kaže za CNN Mari Haga, izvršni direktor norveškog Povereničkog fonda za očuvanje biljne raznovrsnosti.

Trezor, koji je izgrađen u saradnji s fondom, otvoren je 2008, a finansirala ga je norveška vlada. Sadrži oko milion uzoraka semena, koji reprezentuju istoriju poljoprivrede dugu više od 13.000 godina.

PREPORUČUJEMO:

Lokacija je izabrana iz opravdanih razloga. Sef se nalazi duboko u planini, u području koje je izloženo niskom riziku od zemljotresa i vulkanskih erupcija. Seme se čuva na temperaturi od minus 18 stepeni Celzijusa.

Posle obilnih kiša oktobra 2016, ulaz u sef je dopola poplavljen, a kasnije se voda zaledila, formiraući ogromne blokove leda.

Mada voda nije prodrla u unutrašnjost sefa, posle toga su preduzeti zahtevni radovi na zameni čeličnog ulaznog tunela vodoootpornim betonskim.

Prema rečima Ingera Hansen-Bauera, istraživača norveškog Meteorološkog instituta i urednika izveštaja o Svalbardu, nagli rast temperature u tom regionu posledica je ubrzanog zagrevanja Arktika.