Planina Tara
screenshot Youtube

 

 

Planina Tara

screenshot Youtube

Planina Tara, Foto: screenshot Youtube

 

1. Uvac, remek-delo prirode

Prostire se na teritoriji opština Sjenica i Nova Varoš, na jugozapadu Srbije, a zaštićen je od 1971. godine zbog neverovatne lepote i velikog prirodnog bogatstva. Prelepom kanjonu reke posebnu draž daju uklješteni meandri Uvca. To su prirodne vijuge koje reka pravi godinama probijajući krečnjačke stene.

 

Meandri reke Uvac nalikuju lavirintu i na nekim mestima prave skretanja pod uglom od 270 stepeni, koji deluju potpuno nestvarno.

Uz male pećine u kojima se kriju ove prelepe ptice, rezervat Uvac u svojim klisurama krije i nekoliko velikih pećina, od kojih je najveća još uvek nedovoljno istražena Ledena pećina (dugačka 2.5 kilometra) koja vas privlači svojim prelepim dvoranama i bistrim jezercetom.

 

2. Vodopad Prskalo, skriveni dragulj Resave

Ukoliko ste imali priliku da posetite resavski kraj, ljubazni domaćini iz Despotovca i okolnih mesta su vas verovatno poveli u obilazak vodapada Buk, Resavske pećine i manastira Manasije. I sigurni smo da ste uživali. Ipak, mnogi pri razgledanju ovog područja zaobilaze skriveni dragulj i jednu od najneobičnijih prirodnih pojava na Kučaju – vodopad Prskalo.

 

Prizor na kome se oči odmaraju a pogled ka vrhu brzo završi u malom viru koji Prskalo sa malo buke već godinam vaja uz pomoć reke Nekudovo čiji se izvor nalazi samo nekih 70-ak metara iznad vodopada. Interesantno je da reka Nekudovo ovde izvire ali nestaje, tačnije ponire na pola puta prema Resavici odakle se nakraćim putem i stiže do ovog vodopada.

 

3. Ovčarsko–Kablarska klisura, srpska Sveta gora

 

Ipak, da bi osetili adrenalin koji struji venama, svež vazduh koji daje snagu i uzbuđenje koje pogled na jednu od najslikovitijih klisura pruža, morate posetiti ovaj kraj Srbije. Još jedan razlog za to su i srednjovekoveni manastiri koji se kriju na obroncima strmih planinskih masiva.

4. Reka Drina, divlja smaragdna lepotica

Vekovima linija sudara Istoka i Zapada, neobično zelena, bistra, krivudava i snažna reka Drina danas na svojim talasima nosi najveselije karavane regata kroz uzbudljivu prirodu, zbog čega je postala omiljena destinacija boema i avanturista.

 

Uvek uzbudljiva Drina rađa se spajanjem hladnih i brzih planinskih reka Tare i Pive kod Šćepan Polja, u Crnoj Gori. Odatle je svom snagom probila sebi put ka Bosni i Hercegovini, a kasabama koje su nicale na njenim obalama dala posebnu istorijsku vrednost.

5. Lazarev kanjon, najdublji kanjon Istočne Srbije

Kanjon Lazareve reke, poznatiji kao Lazarev kanjon, je najimpozantniji kanjon u Istočnoj Srbiji. Svojim zadivljujućim, moćnim izgledom on osvaja svakog ko kroči u njega. Samo ga pogledajte! Kako bi iko uspeo da ne bude očaran pred ovakvim prizorom?

 

 

Zbog svoje jedinstvene i neosporne lepote, bogate flore i faune i speleoloških dragulja, ceo Lazarev kanjon nalazi se pod zaštitom države.

6. Vlasinsko jezero, Ekološka oaza juga Srbije

Zanimljivo je to da ovo jezero nije prirodno, već veštačko, nastalo pravljenjem brana pedesetih godina prošlog veka za potrebe hidroelektrana.  Vlasinsko jezero se nalazi na 1213 metara nadmorske visine i prostire se na površini od 16 kvadratnih kilometara, što ga čini najvišim i najvećim veštačkim jezerom u Srbiji.

 

 

Boja jezera se menja od obale prema sredini. Od sivo-plave sa zelenim priobalnim površinama dok je pri sredini modroplave boje. Ovo prelamanje boja čini jezero draguljem skrivenim među zelenim šumama i livadama na Vlasinskoj visoravni. 

U jezeru postoje dva ostrva - Stratorija i Dugi del, koji je nekada bio poluostrvo. Ipak, ovo nisu ostrva koja Vlasinsko jezero čine neverovatnim. Najneobičniji prizor su "plutajuća ostrva", a ovaj fenomen je zaštitni znak Vlasinskog jezera.

7. Palićko jezero, jezero napravljeno od suza

Palić je, prema legendi koju će vam meštani rado ispričati, jezero nastalo od suza pastira Pavla koji je tu izgubio svoje stado pa je zato voda u jezeru slana. Po drugoj priči, jezero je ostatak Panonskog mora koje je u pradavna vremena postojalo na ovim prostorima.

 

U svakom slučaju, ako želite da odmor provedete u Srbiji u kutku prirode kao iz bajke gde ćete moći da se kupate, šetate u prirodi, ali i uživate u dobrom provodu i zabavi, Palićko jezero je pravo mesto za vas! Reč je o jezeru koje je već godinama jedna od najposećenijih lokacija u Srbiji, pre svega, zbog svoje uređenosti, lepote i raznovrsnih mogućnosti za odmor i rekreaciju.

Palićko jezero se nalazi u Vojvodini, na 8 kilometara od Subotice, jednog od najlepših gradova u Srbiji, pa svi posetioci jezera lako mogu da odu i vreme provedu i u ovom gradu. To je najveće prirodno jezero u Srbiji, a prvi put se pominje kao Pali u spisima iz 15. veka

8. Semeteško jezero, čudo prirode

Na Kopaoniku se krije jedan zanimljiv prirodni fenomen. To je jezero po kojem ostrva plove, prečnika oko 60m, dok je najveće ostrvo dugačko 15m i obraslo rastinjem, a na njemu je čak i nekoliko visokih stabala.

 

 
 
 
View this post on Instagram
 
 

Семетешко језеро је највеће урниско језеро на западној страни Копаоника. Налази се испод виса Чукара, у атару села Семетеш, на 200 метара од Националног парка Копаоник. Геолози тврде да је ово језеро, пре више милиона година настало од ледника. Кружног је облика, пречника 60 метара. Увек има исти ниво, а водом се снабдева из подводних извора, и мањим делом из два извора изнад језера. Због велике ширине и дубине подводних извора, који на средишњем делу језера праве левак, практично је немогуће измерити дубину. Због тога што чак ни рониоци нису успели да детаљно истраже дно овог језара, на неки начин оно је остало тајна, како за научнике, тако и за посетиоце и мештане, који се диве његовој лепоти, али га се и плаше. Нико не зна како и када је настало, па су се о њему испреле разне легенде. Прича се да је неки поп желео да обави вршидбу на Светог Ћирила, па су га мештани упозорили да тада не треба радити. Он је започео посао, а земља се отворила, прогутала њега и коње, а затим је искуљала вода, oд које се формирало језеро, чија површина стално трепери. Прича се да су се некада на овом језеру окупљале виле и да се ноћу понекад чује глас неке водене немани, која престрашује случајне пролазнике, Због тога, чим би се смркло, сви би одлазили својим кућама и добро закључавали врата и прозоре стрепећи од немани. Међутим, пошто се све ређе оглашава, мештани су се ипак ослободили страха. Други пак сматрају да се ради о некој реткој врсти жабе или птице.

A post shared by Обиђи Србију (@izletisrbije) on May 13, 2020 at 3:07am PDT

 

Ploveća ostrva predstavljaju pravu atrakciju za sve turiste koji posete ovo jezero, jer se ostrva pomeraju kada duva vetar, a isto tako ih mogu i posetioci sami “voziti”.

Semeteško jezero je specifično i po tome što se njegova dubina ne može izmeriti, jer su podvodni izvori iz kojih jezero dobija vodu toliko duboki i široki da su i sami deo njega.

9. Belocrkvanska jezera, sedam dragulja vojvođanske Venecije

Ovo turističko mesto ima veliki potencijal i premalu pažnju javnosti.
Belocrkvanska jezera sastoje se od 7 većih i više manjih veštačkih jezera. Sva ova jezera su veštačka. Nastala su zbog eksploatacije šljunka sa dna Panonskog basena još početkom 20. veka.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 

?

A post shared by @ belocrkvanska_jezera_i_okolina on Dec 2, 2019 at 3:11pm PST

 

 

Njihova prozirna voda crpi se iz arteških bunara i podzemnih izvora, otud čistoća i bistrina. Ako im se približite, moguće je videti bogat riblji svet koji živi u plavetnim dubinama.

Ovde ćete naći i smuđa, i šarana, i soma, amura i štuku. A sve to na samo sto kilometara istočno od Beograda. Belocrkvanski biser možda nije mesto pogodno za žurke i provode, ali je itekako preporučljivo za porodični odmor i otklanjanje stresa.

 10. Đerdap, magičan spoj prirode i kulture

Na preko 63.000 hektara biljnog i životinjskog bogastva neprocenjive vrednosti i lepote, prostire se Nacionalni park Đerdap, poznat i kao Gvozdena kapija Dunava. Na desnoj obali ove reke, od Golubačke tvrđave do antičkog utvrđenja Diana, kriju se klisure, kanjoni, rečne kotline i preko 1000 pećina nesvakidašnje lepote koja zadivljuje i pleni.

 

Lepota i sva prirodna, životinjska i kulturna bogastva Đerdapske klisure se ne mogu u potpunosti opisati, zato je najbolje da se sami uverite u magične spojeve ovog dunavskog dragulja i da se prepustite uživanju u najlepšoj i najvećoj evropskoj klisuri.

11. Krupajsko vrelo, ekološka oaza Homolja

Ako volite prirodu, vodu, mirno mesto i dobru hranu Krupajsko vrelo je pravi izbor za vas. Nalazi se između sela Milanovac i Krupaja, u podnožju Beljanice. Homolje je poznato kao ekološka oaza, a ja posle ovog obilaska moram da potvrdim da je tako.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 

#50shadesofgreen ? . . #tourism #serbia #krupajskovrelo #nature #green

A post shared by Jovana (@simplythebeauty) on May 21, 2020 at 7:06am PDT

 

Plava boja na površini čini mesto nestvarnim. Ne postoji reč kojom se može opisati idila Krupajskog vrela – ono se prosto mora videti. Tu je i izvorište lekovite vode koje upotpunjuje ovo prelepo mesto. Vrelo je okruženo šumom, a stazice koje vode do njega ukazuju da se može doći i kroz šumu.

12. Đavolja varoš: Tamo gde bog i đavo žive na istom mestu

Na visini od 600 metara je ovaj neobičan i redak prizor oko 200 reljefnih figura, nastalih viševekonim erozivnim procesima i koje suprotstavljene sa leve i desne strane litice formiraju dve ’’mahale’’- Đavolju jarugu i Paklenu jarugu.

Bitno za ovo mesto je i Crveno vrelo, izvor mineralne vode, koja nije za piće, ali meštani tvrde da je lekovita i da njome treba ispirati bolesna mesta.

 

Ono što oduvek prati ovo mesto jesu mnogobrojne legende, od kojih je najpoznatija ona prema kojoj su te figure skamenjeni svatovi, koji su krenuli da venčaju brata i sestru, i koje je Bog skamenio, kako bi sprečio greh.

Kako zbog svog izuzetno neobičnog izleda, tako i zbog legendi, koje daju dodatnu dozu mističnosti ovom mestu, Đavolja varoš svakodnevno privlači turiste širom sveta, a nominovana je i za svetsko čudo prirode.

 13. Planina Rtanj

Rtanj je gotovo savršena piramida, zbog čega mnogi misle da je drevna piramida ili delo neke više sile. Makar to bio i običan kraški greben sa strmom kupom, Rtanj je planina vredna divljenja.

Položaj takođe izaziva čuđenje kod mnogih, jer se vrh ove planine može videti sa vrhova Šumadije, Avalskog tornja, a nekada i sa Kopaonika.

 

Boravak na Rtnju omogućava potpuno uživanje u očaravajućoj prirodi sa mnoštvom podzemnih izvora, pećina i jama koje krase skrivene delove ove misteriozne planine.

Naučnicu su dokazali da Rtanj emituje energiju koja veoma korisno utiče na zdravlje ljudi, kao i to da vrh planine upija zračenje koje se oslobađa u podnožju planine.

Rtanj je planina koja privlači ozbiljnu pažnju celog sveta, jer se veruje da je ovo jedna od baza vanzemaljaca i da su oni stvorili zaštitno polje oko ove misteriozne planine.

14. Fruška gora, nekada ostrvo, danas planina

Do pre 90 miliona godina, planina Fruška gora bila je ostrvo u Panonskom moru. Kada je more presušilo, ostrvo je je ostalo bez svog mora, ali mu je u zamenu za to priroda dodlelila ulogu jedine planine u ravnoj Vojvodini, izdignute u obliku jednog uskog grebena, dugačkog 75 km, sa kog se pružaju pojedinačni bočni grebeni obrasli hrastovim, grabovim, bukvinim i lipovim šumama.

 

Veruje se da je ovde sagrađeno 35 pravoslavnih manastira, ali sačuvano je samo 16, koji su opstali uprkos svim ratovima i nedaćama.

Zbog mnogobrojnih svetilišta često se može čuti da je Fruška gora "sveta gora" ili "srpski Atos". Fruška gora je jedan od nacionalnih parkova Srbije, a svaki njen pedalj to opravdava.

15. Vršački breg, ponos Banata

Vršački breg, obronak Karpata poznat je po blagotvornoj klimi, kao i po brojnim hranljivim i lekovitim biljnim vrstama. Vršačke planine spadaju, zajedno s Fruškom gorom, u ostrvske planine, jer su nekada bile ostrvo u Panonskom moru.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 

Izvor : Bane Ackovic (vrsac juzni banat Photo) #vrsac #vojvodina #banat #breg #nebo #fotografia #photography

A post shared by Vrsac info Vrsac (@vrsacinfo) on Apr 16, 2020 at 9:08am PDT

Vršačke planine se izdižu nad ravnicom jugoistočnog Banata i predstavljaju samostalan i izdvojen planinski masiv dužine oko 19 km i površine od 170 km2, od kojih se u Srbiji nalazi 122, a u Rumuniji 48.

U izgledu Vršačkih planina posebno se izdvaja Gudurički vrh, koji je ujedno i najviši vrh Vojvodine sa 641 metra nadmorske visine. Od pre nekoliko godina na ovom mestu renovirana je drvena vidikovac kula, koja predstavlja pravu turističku atrakciju.

Na prvom vrhu odmah do Vršca dominira stara Crkvica, omiljeno izletište, a u neposrednoj blizini nalazi se nova crkva Svetog Teodora, podignuta u čast gradskog sveca Teodora Velikomučenika.

Na drugom vrhu nalazi se simbol grada - Vršačka kula. Pored kule, do koje vodi asfaltni put, nalazi se pista za paraglajding. Na prostoru nazvanom "Široko bilo", na 10 km od centra grada nalazi se planinarski dom sa bungalovima za smeštaj gostiju i vikend naselje "Široko bilo".

Zahvaljujući svom jedinstvenom položaju u banatskoj niziji, raznovrsnosti flore i faune, lepim pejzažima i brojnim vidikovcima, veći deo područja Vršačkih planina je 1982. godine zaštićen kao Park prirode.

Upoznaj Srbiju da bi je više voleo!