Hidrocentarala na Đetinji
Printscreen

 

Hidrocentarala na Đetinji

Printscreen

Hidrocentarala na Đetinji, Foto: Printscreen

Retko ko je poverovao proročanstvu Tarabića kad su u junu mesecu 1868. godine rekli da će iz reke Đetinje izaći svetlost.

Samo posle 32 godine, njihove prognoze su se obistinile i u Užicu je napravljena prva hidrocentrala u Evropi i to po Teslinim principima polifaznih struja.

Odluka o izgradnji hidroelektrane potekla je od akcionara takačke fabrike kojima je bio potreban jeftin, a siguran izvor energije. U sprovođenju njihovih namera, pomogao im je ugledni profesor Đorđe Stanojević, koji je zaključio da u ovoj reci ima dovoljno vodene snage za proizvodnju električne energije - rekla je za agenciju kustos muzeja u Užicu Zagorka Milićević.

Odluka o ovom poduhvatu stigla je vrlo brzo do Obrenovića koji su podržali gradnju, a kralj Aleksandar postavio je kamen-temeljac u maju 1899. godine. Đorđe Stanojević je imao zadatak da nabavi opremu za ovu hidroelektranu.

- Nabavio je Simensove turbine i generatore. Oprema je iz Pešte i Beča vozom stigla do Kragujevca, a kako Užice u to vreme nije imalo prugu, oprema je prebačena na drvena kola koja su vukla šest pari volova. Tako je ovaj karavan putovao mesecima, a brojni Srbi su milili da je u pitanju seoba naroda - priča Zagorka.

Kad je oprema na volovima stigla, Ere nisu časile časa i odmah su krenule u izgradnju i potrudile se da u znak zahvalnosti hidroelektrana bude otvorena 2. avgusta, na rođendan kralja Aleksandra Obrenovića.

Prva struja proizvedena pre podne koristila se za potrebe tkačke fabrike, a posle podne za oosvetljivanje grada, pojednih kafana, dućana i mehana, a plaćala se po sijalici.

Pročitajte još:

Hidroelektrana pod gradom radila je do 1973. godine, ali oprema je i danas nakon 120 godina ostala ispravna i sačuvana. Brojne strane delegacije i ambasadori nisu zaobišli ovaj svojevrstan spomenik, koji predstavlja jedan od najvećih turističkih potencijala Užica.

BONUS VIDEO: Boba Živojinović dužan Palmi