Groblje
Alo!/Rajko Ristić
Groblje

Alo!/Rajko Ristić

Foto: Alo!/Rajko Ristić

* Najbizarniji običaj u Srbiji je "mrtvačka svadba"

* Ukoliko mladić umre neoženjen, njegova verenica ili druga neudata devojka iz sela se venčava sa pokojnikom

* Majka preminulog mladića morala bi da igra kolo na sinovljevom grobu

Mnogi stari običaji se u Srbiji više ne praktikuju, ali se o njima svakako priča. Bilo da se prenose s kolena na koleno, ili se o njima "šuška" po selima, neki običaji zaista zaslužuju da ostanu u prošlosti jer su više nego bizarni.

Pročitajte još:

Najstrašniji među njima je "mrtvačka svadba" koja se praktikuje u istočnoj Srbiji. Negde se naziva i "crna svadba".

Naime, među Vlasima, ukoliko mladić umre neoženjen, njegova verenica ili druga neudata devojka iz sela se venčava sa pokojnikom! Brak bi važio godinu dana, a majka preminulog mladića morala bi da igra kolo na sinovljevom grobu!

NOVAC PRIMILI 31. MAJA Bračnom paru greškom na račun prebačeno 120.000 dolara, od šoka nisu mogli da se oporave, a onda su krenuli da ih troše! Usledilo ono najgore!

U Srbiji takođe postoji običaj da se neudate devojke sahranjuju u venčanicama ili u belim kovčezima.

Venčanje, mlada, venčanicca, svadba

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija

Tačno poreklo ovih običaja nije poznato, ali je sigurno povezano sa kultom mrtvih, koji je još uvek snažan kod Srba i kod Vlaha.

Naravno, danas je "modernizovan" i ne sastoji se od bizarnih običaja kao što je "mrtvačka svadba", ali ipak su se zadržali neki običaji od kojih barem malo podilazi jeza.

Tako se na praznik Zadušnice na groblje donosi hrana i piće pokojniku, porodica nosi crninu za preminulim, a neretko se na kućama može videti crni barjak. Takođe, pokojnici se sahranjuju u svečanim odelima, veoma često sa vrednim predmetima.

Napravili smo spisak najčudnijih prezimena u Srbiji, jedno je apsolutni hit!

AUTOR: Alo.rs/ N.M. DATUM I VREME: 09.09.2019. 20:31 Vukov Srpski rečnik definiše prezime kao sinonim za poreklo. Foto: Tanjug/Jaroslav Pap * Veruje se da je prezime nastalo u drugoj polovini 14. veka * Prezimena u našim krajevima se uvode tek od 1842.

Sve ovo upućuje na uverenje da će preminula osoba nastaviti život nakon smrti. U većini hrišćanskih naroda ovakvi običaji se ne upražnjavaju, ili ih svakako nema u tolikom broju kao kod Srba, pa je tako nesumnjivo da korene vuku iz paganizma ili sujeverja.

Bonus video

Neverovatno parkiranje u centru Beograda!