Aleksandar Vučić
Tanjug/Dimitrije Goll
Aleksandar Vučić

Tanjug/Dimitrije Goll

Aleksandar Vučić , Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je važno da ljudi znaju da ponašanje prištinskih lidera, izjave da neće biti formirana ZSO i drugi potezi predstavljaju izraz slabosti i pokazatelj koliko su albanski plitički lideri u teškoj poziciji.

"Kad se ponašate bahato, arogantno, kad šaljete 60 oklopnih vozila da tobož hapsite krijumčare, a ne čujete ništa o tome šta su ti ljudi radili i za šta su sve krivi, kada na najbahatiji način odbacujete sprovođenje sporazuma koji ste sami potpisali, i kada to saopštavate svetu - onda pokazujete u koliko ste teškoj poziciji i koliko ste slabiji, nego što se predstavljate", rekao je Vučić za RTS.

Mi, kaže Vučić, nemamo nikakvu potrebu da pokazujemo nervozu - osim one koja je prouzrokovana upravo ovakvim ponašanjem Prištine, koje može da nas dovede u tešku situaciju bez našeg uticaja.

"To govori da se oni bore za primat u sopstvenom biračkom telu na KiM", rekao je Vučić, i dodao da ne misli da je samo to posredi.

"Bio bih naivan kada bih verovao da je samo to. Ali je to stvar koja je veoma važna i koju ne treba isključiti nijednog trenutka, jer njima slede izbori i oni bukvalno sada žele da se dokažu na tome ko je veći protivnik srpske države. Taj će dobiti više poena na Kosovu i to je to", rekao je predsednik Srbije.

Marko Bastać

Alo!/Vladimir Marković

S druge strane, ističe, to je njihova politika - pokušali su sve, da ne daju apsolutno ništa.

"Kada su shvatili da, kada razgovarate o kompromisu, morate da pružite nešto, date nešto, da takođe morate da imate bolne ustupke, onda su zaključili - što bismo mi to radili? Lakše nam je da kažemo - mora Srbija da prizna nezavisnost Kosova i mi smo s tim završili", dodao je Vučić.

Lepo što ste to rekli, lepo što imate mnogo želja koje biste da vam neko ispuni - ali, to se neće dogoditi, poručuje on.

"Ali, to pokazuje svu nezrelost i podseća na naše ponašanje 2009, 2010, kada smo se svakog dana u nešto zaklinjali a na kraju znate kako smo prošli s tim pred Međunarodnim sudom pravde i UN", podseća Vučić.

Na pitanje kako će Priština proći pred međunarodnim institucijama, Vučić odgovara:

"Mislim da polako, ali sigurno ljudi u svetu primećuju razliku i da dobro razumeju koliko su ti postupci neodgovorni i da to neće naići na simpatije, čak ni kod onih koji su ih sve vreme do sada podržavali."

Pročitajte još:

Pri tome, mi ne treba da budemo naivni da verujemo da će sada Amerika, Nemačka ili Francuska da promene svoju odluku o priznavanju nezavisnosti Kosova, upozorava Vučić.

"To taktički menja našu poziciju, nama će biti nešto lakše, imaćemo priliku da kažemo svoje stavove, želeće da nas čuju, što je opet bolje nego kada tu priliku nismo imali. Ali, mi moramo da se borimo za naše interese", ističe on i kaže:

"Naši interesi ne treba da budu u slanju bilo kakvih uvreda Albancima, čak ni njihovim političkim predstavnicima, iako sve najgore o njima mislimo, već treba da radimo na tome da pokazujemo svetu da mi jesmo za kompromis, da je jasno ko kompromis neće i da guramo dalje ekonomski razvoj", istakao je on.

Vučić je najavio da će sledeće nedelje u Pančevu biti otvoren ZTF, velika fabrika na kojoj mu je svojevremeno čestitala i Angela Merkel.

"Spas za južni Banat... To su stvari kojima mi treba da se bavimo", kaže Vučić.

Na pitanje kako kako će obavestiti strane predstavnike da treba da reaguju, Vučić je naveo da su u EU reagovali na najnovije izjave Hašima Tačija, kao i da se Beograd s pravom ljuti kada ne reaguju oštro, ali da i oni gledaju da ne izgube Albance iz pregovarackog procesa.

Vladimir Putin, Dmitrij Peskov

AP/Alexei Nikolsky

Kako je rekao, Srbija, kao ozbiljna zemlja, pokazuje da poštuje Briselski sporazum kao akt koji ima snagu medunarodnog ugovora, dok Albanci otvoreno kažu da on ništa ne znači.

"I sad će neko da mi kaže da su oni pametniji što kažu da to za njih ne postoji. A, zbog čega su pametniji? Šta su oni to dobili, a šta smo mi izgubili", upitao je predsednik.

On je istakao da se su se i prilikom akcije hapšenja na severu KiM videle prednosti Briselskog sporazuma i koliko je života spaseno na osnovu odredbi Briselskog sporazuma.

Vučić je ponovio da ga brine to što će Priština nastavljati sa hapšenjima, zato što je smisao kako oslabiti sever, zauzeti ga ili isprovocirati Srbiju da bez težih posledica napravi užasne greške, koje bi joj srozale i uništile ugled u međunarodnoj javnosti, što se, podvukao je, neće dogoditi.

"Ukoliko budu ugrožavali živote naših ljudi, ako budu vršili pogrom nad našim narodom, naše ljude ćemo umeti da zaštitimo", rekao je Vučić.

Vojislav Šešelj

Alo!/Vladimir Marković

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da ne očekuje da rasprava o Kosovu i Metohiji u Savetu bezbednosti UN 10. juna rezultira zaključcima ili konkretnim efektima, ali će, ističe predsednik, samit u Parizu biti važan - ako ga bude.

"Ne mogu da znam (da li će biti sastanka), jer znam da sada traju njihove konsultacije sa Amerikancima, znam da razgovaraju međusobno i da znaju da ne sme da se dozvoli da Pariz bude katastrofa. Ako se bude videlo da se ide u tom smeru, ko zna da li će se Pariz i dogoditi", rekao je Vučić za RTS.

Predsednik je ponovio da će u Parizu stav Beograda biti jasan, nepromenjen i apsolutno racionalan i civilizacijski razuman - da Priština ukine takse, kako bi se išlo u dijalog, da pokušamo da postignemo kompromis.

"Ali, da postignemo kompromis tako što ćete vi da kažete - ''Kosovo je u ovim granicama'', a ja ću da ponovim istu rečenicu - Ja smatram da je Kosovo deo Srbije, vi da je nezavisno i šta ćemo onda? Pošto se svi u svetu prave blesavi kada to slušaju, nije problem - možemo i mi tako, iako to ne odgovara nama i našem ubrzanom rastu", konstatovao je Vučić.

On je ukazao da na dobre ekonomske rezultate Srbije, da će rast za 2018. godinu nakon izvršenih korekcija biti 4,5 odsto, dok je rast u prvom kvartalu ove godine 2,5 odsto.

Izabela Tovaljeri

Privatna arhiva

Kako kaže, polako idemo ka sve boljim brojevima, što je odlična vest za penzionere i radnike, jer će biti povećanja, budući da penzije i plate rastu proporcionalno ekonomskom napretku.

"A, za to moramo da imamo mir i stabilnost i politiku pod kontorlom. Da imamo racionalan pristup rešavanju problema, a ne da ulazimo u dodatne sukobe. Koliko možemo, čuvajući dostojanstvo i ponos našeg naroda, mi ćemo iz tog mulja u kom bi albanski lideri hteli da nas drže, pokušati da pebegnemo. A, da li ćemo uspeti, videćemo", zaključio je predsednik.

Dobri smo ako se ponašamo kako bi Evropa želela, konstatovao je danas predsednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji na temu saradnje u Evropi, i istakao da, uprkos takvom stavu prema nama, želimo da uđemo u Evropu i da koračamo svojim evropskim putem.

"Dobri smo ukoliko se ponašamo kako bi oni želeli, ali, istovremeno, prvi put ako im, recimo, kažemo da nije Pandorina kutija to što mi ne priznajemo Kosovo, već je otvaranje Pandorine kutije to što ste vi uradili 2008. ili 2006. rušeći Jugoslaviju...onda ćete da naiđete na zid nerazumevanja, ćutanja ili prećutnog prekora, u najboljem slučaju", rekao je Vučić na konferenciji "Gradimo mostove - pričamo o Evropi", u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer.

Govoreći na temu "Srbija u Evropi", istakao je da Srbija danas korača svojim evropskim putem, nekad sporije, nekad brže, ali da napretka ima u tome da budemo uspešna i uređena zemlja.

"Još imamo vremena da ispravljamo greške i nesto manje da ih pravimo", naglasio je predsednik Vučić.

Kolinda Grabar Kitarović

AP/Adrian Wyld

Kako je rekao, nikad se nije bolje živelo u Evropi nego danas i sve činjenice na to ukazuju.

"Mi Evropu i danas priželjkujemo, očarani izlogom i dalje često punim skupocenog besmisla, a ona nas, tobož, ne vidi dobro i nekad nas se plaši kao nečeg nepoznatog. Mi na to reagujemo na dva nacicna - pokazujemo kao da smo je dostojni, ali se istovremeno inatimo. Volimo da živimo evroskim standardom, volimo da imamo izloge kao u Evropi. Ali, ako nam se nešto ne sviđa, makar to bilo i piianje KiM ili vladavine prava, u isto vreme okrećemo leđa Evropi i govorimo o njenom nepravednom odnosu prema svima nama".

I za nas je Konrad Adenauer Štiftung jedna od najznačanijih fondacija koja deluje u Srbji, mnogo smo, kaže, naučili u politici od njih i pomogli da neke stvari sagledamo iz drugačijeg ugla.

Današnje pitanje, pitanje Srbije u Evropi, je veoma komplikovano, a nekadašnji predsednik nemačkog Bundestaga prof. dr Norbert Lamert, direktor Konrad Adenauer Fondacije, kao jedan od najboljih govornika, ali i zastupnika, sebi je postavio večeras devet dilema da li će Evropa u određenim pitanjima uspeti, rekao je Vučić.

"Sa druge strane, govorio je (Lamert) o našem dvoličnom pristupu da jedan dan tražimo manje birokratije, a drugi dan još veća ulaganja u tu istu birokratiju. Pokušaću da sagledam ulogu Evrope na svetskom nivou, u nasem regionu i naš odnos prema Evropi. Pokušaću da to sagledam na sasvim racionalna način, sa manjkom emocija koja nama u Srbiji nikad nisu manjkale".

Aleksanar Vučić i Miloš Biković

Foto: Promo

Predsednik Srbije kaže da se, kada je dobio poziv da učestvuje u konferenciji, setio reči Stanislava Vinavera, koji je, optužujući velike srpske pesnike poput Jovana Dučića i Milutina Bojića, govorio da oni našu carsku i vizantijsku prošlost uzimaju samo kao bljesak, bez ikakve analize i još manje kritike.

"Jer, oni su uvek hteli da dokažu da mi nešto vredimo već i po tome što smo nekada toliko vredeli. I što smo nekada bili tako moćni i blistavi. Balkan kao i Srbija na Balkanu su jako dugo pokušavali, a i danas pokušavaju da Evropi dokažu da vrede i da jesu deo nje. Ta potreba za dokazivanjem neretko i danas prelazi u inat i otpor, ako nismo zadovoljni količinom pažnje, ljubavi i posvećenosti koju dobijamo i treba da dobijamo iz Evrope", naveo je Vučić.

Kako je rekao Vučić, mi i danas priželjkujemo Evropu i građani kažu da bi najradije živeli u Evropi.

Govoreći o ekonomiji, Vučić je istakao da je Srbija svoj put dobro utabanala i napravila ga poželjnim, te poručio da će naša zemlja svake godine brže na napreduje i dodao da osim Mađarske i nekim manjih evropskih zemalja imala najbolji rast.

Podsetio je da je Srbija uspela da smanji javni dug sa 70 na 50 odsto BDP-a, dramatično da spusti nezaposlenost, ali i istakao da smo i dalje siromašni i da građani teško žive.

Vučić je rekao da je Srbija otvorila 16 poglavlja u pregovorima sa EU, a dva privremeno zatvorila, ali i primetio da ti brojevi većini ljudi ne znače ništa, jer oni misle da se ništa nije promenilo.

Vojislav Šešelj

Tanjug

A, promenilo se, kaže, utoliko što smo mi naučili da se ponašamo ozbiljnije, budemo disciplinovaniji, odgovorniji, i da razumemo da nismo uvek u pravu, ma koliko se nama činilo da jesmo.

Predsednik je podvukao da od ukupne razmene sa svetom, nama EU učestvuje sa 63,2 odsto, dok je čak 67 odsto našeg izvoza vezano za Uniju.

Uz to, 80 odsto ukupnih direktnih stranih investcicija dolazi iz EU, najviše iz Nemačke i Italije.

Zahvaljujući Evropi, što više uradite, više vidite potrebu da radite i dalje, jer što više mostova i puteva izgradite vidite da vam još toga nedostaje, imate glad sa uspehom, što je dobra i pozitivna posledica evropskog puta, rekao je Vučić.

Predsednik je istakao da moramo još mnogo da radimo po pitanju vladavine prava, iako nam se ponekada čini da se to koristi za dodati pritisak za rešavanje kosovskog čvora.

"Jer, kada bismo napredovali u dijalogu sa Prištinom, sve bi nam ocene bile fantastične, a kada god bi se zastalo u pregovorima, čuli bismo bezbroj kritika, po bilo kojoj temi", primetio je predsednik Srbije.

Goran Vesić

Tanjug

Međunarodna konferencija Fondacije Konrad Adenauer okuplja eminentne političare, pisce, novinare, naučnike i mlade ljude iz čitave Evrope, navodi se na sajtu Fondacije.

Reč je o tradicionalnom skupu koji Fondacija organizuje svake druge godine u različitim evropskim gradovima.

Konferencija u Novom Sadu, u našoj zemlji je, inače, prva na Zapadnom Balkanu i druga izvan granica Evropske unije.

Tokom naredna tri dana u Novom Sadu će se diskutovati na brojne teme, među kojima su "Ko se plaši Nemačke? Istorija jednog evropskog problema", "Koliko sećanje je potrebno budućnosti?", "Regioni i nacije - osnovni preduslovi evropske zajednice", "Između Magreba i moderne: gde se nalazi Beograd". . .

Konferencija traje do 6. juna, a održava se u Skupštini AP Vojvodine.