OVK
EPA
OVK

EPA

OVK, Foto: EPA

Suniog je detaljno govorio i o pitanju korupcije, nastavku dijaloga Beograda i Prištine, sprovođenju formiranja ZSO, “mini Šengenu”, kao i političkoj krizi u Prištini nakon hapšenja Hašima Tačija.

U Prištini je bilo mnogo diskusija o nastavku rada misije EULEKS, a nakon učešća u hapšenju bivših lidera OVK bilo je puno oštrih komentara. Koliko je važna uloga evropskih institucija na Kosovu i da li verujete da će vlasti u Prištini i dalje osporavati njihovo prisustvo?

EU je najviše doprinela razvoju Kosova. Verujem da narod to zna. Političari su mogli imati svoje programe, ali mnogi ljudi se oslanjaju na naše prisustvo i našu pomoć. Ljudi na Kosovu, iz svih zajednica, su Evropljani. Delimo zajedničke vrednosti i zajedničke ciljeve. EU podržava sve sfere života i sve zajednice. U 2019. i 2020. godini EU je izvodila 39 projekata u oblasti vladavine prava, vrednih 51 milion evra. Kosovske vlasti moraju biti one koje će prepoznati potencijal naše pomoći i voditi Kosovo napred. Kad neko dođe spolja, možda se jasnije može videti koliko se vremena troši na kašnjenja, koje je trebalo potrošiti na napredovanje. Ovo se mora promeniti. Politička volja za sprovođenjem reformi vezanih za EU ​​je od suštinskog značaja za osiguranje kredibilnog i opipljivog napretka. Posvećenost dubokim reformama teško je postići usred stalne političke krhkosti i nestabilnosti, gde kratkoročni politički programi zasenjuju dugoročne reformske napore. Ove godine situaciju je pogoršala pandemija kovid-19. EU ostaje posvećena podršci Kosovu u suočavanju sa ovim izazovima i poziva institucije da preuzmu snažno i jedinstveno vođstvo u neophodnim reformama.

EU je ponovo preuzela presudnu ulogu u nastavku dijaloga Priština-Beograd. Kako gledate na mogućnost rešavanja spora oko osnivanja Zajednice srpskih opština? Ovo je obaveza preuzeta u Briselu pre sedam godina.

Dijalog je u interesu obe strane. Nudi priliku obema stranama da međusobno razgovaraju o svim nerešenim pitanjima. Zajednica srpskih opština je jedno od ovih pitanja. Diskusija o ZSO ne može se izbeći ako želimo da postignemo sveobuhvatan sporazum koji se bavi svim otvorenim pitanjima između Prištine i Beograda. Sledeći korak koji treba da se održi što je pre moguće je da nacrt statuta ZSO bude predstavljen glavnim pregovaračima obe strane. Razumemo da je nacrt statuta pripremljen kako je predviđeno sporazumom iz 2015. godine. Ono što nam treba je da se Priština složi da vodi ovu diskusiju.

Verujete li da je ispravno očekivati da Kosovo promeni svoj ustav u vezi sa primenom Briselskog sporazuma?

Pre svega, ovo zavisi od toga šta će biti dogovoreno. U principu, kada postignete međunarodni sporazum, potrebno je razmotriti potrebna pravna prilagođavanja kako bi se integrisala u unutrašnji pravni poredak. Ovo se odnosi i na Kosovo i na Srbiju.

Da li očekujete da kosovske vlasti primene sopstveni zakon o zaštiti područja oko manastira Dečani i izgrade planirani autoput izvan zaštićenog područja?

Vladavina prava je osnovna evropska vrednost. Uvek očekujemo sprovođenje zakona. Aranžman postignut ranije ovog meseca u vezi sa dugogodišnjim pitanjem rehabilitacije puta u Dečanu i Specijalnom zaštitnom zonom, koji je omogućila Italija uz ključni doprinos komandanta Kfora, dobra je vest. Savet za primenu i nadgledanje (IMC), koji je posvećen raspravi o pitanjima vezanim za Srpsku pravoslavnu crkvu, kojim predsedavaju Evropska unija i Vlada Kosova, odobrio je 9. novembra ovaj aranžman koji će podstaći odnose među zajednicama i podstaći ekonomski razvoj regiona Dečana.

Kako tumačite ideje o ukidanju Specijalnih veća za ratne zločine počinjene na Kosovu?

U 2015. godini Kosovo je preuzelo jasnu međunarodnu obavezu da uspostavi specijalne komore. EU snažno podržava rad kosovskih specijalnih komora i specijalnog tužilaštva. Naročito je važno da oni mogu svoj posao da rade samostalno, bez ikakvog spoljnog uplitanja. Puna saradnja sa ovim institucijama je od suštinske važnosti kao važna demonstracija posvećenosti Kosova vladavini zakona, koja je ključni element za napredak Kosova na evropskom putu i ​​za angažovanje EU sa Zapadnim Balkanom u celini.

Koliko smatrate važnim da se istraži i procesuira pitanje zločina OVK?

Specijalna veća i Specijalno tužilaštvo osnovala je Skupština Kosova kao nezavisne pravosudne institucije sa jurisdikcijom nad zločinima protiv čovečnosti, ratnim zločinima i drugim zločinima prema kosovskom zakonu, počinjenim tokom rata. Važno je uvek imati na umu da Specijalne komore neće smatrati odgovornim etničke grupe, organizacije ili zajednice, već samo pojedince. Čineći to, Specijalne komore će olakšati tranzicionu pravdu i omogućiti društveni napredak, pomerajući Kosovo napred na njegovom evropskom putu. U tom kontekstu, saradnja kosovskih vlasti i dalje ostaje presudna kako bi se demonstrirala posvećenost Kosova vladavini zakona i spremnost da se suoči sa svojom prošlošću.

U skladu sa Vašingtonskim sporazumom, Kosovo bi trebalo da se pridruži projektu “mini Šengen“. Kakvo je vaše mišljenje o tome i koliko je to važno za Kosovo?

Na samitu u Sofiji početkom ovog meseca, kosovski premijer je, zajedno sa kolegama sa Zapadnog Balkana, potpisao značajnu deklaraciju o uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta. Ovo su dobre vesti za ceo region, a posebno za Kosovo. Kompanije i građani će progresivno imati koristi od smanjenih prekograničnih bankarskih naknada, uklanjanja tehničkih barijera trgovini, usklađivanja investicionih politika, priznavanja profesionalnih kvalifikacija u regionu, podsticanja e-trgovine itd. EU podržava inkluzivnu regionalnu saradnju i kosovsko učešće u različitim regionalnim konfiguracijama. Regionalna ekonomska integracija je deo procesa pristupanja EU. Računamo na to da će ga kosovska vlada promovisati i primeniti dogovoreni akcioni plan kojim se uspostavlja zajedničko regionalno tržište na Zapadnom Balkanu.

Verujete li da će trenutna kosovska vlada nastaviti da funkcioniše ili očekujete uskoro vanredne parlamentarne izbore na Kosovu?

Važno je da Kosovo pokaže zrelost u suočavanju sa političkim krizama osiguravajući demokratsko funkcionisanje svojih institucija. Verujem da su kosovski lideri sposobni da ispune očekivanja ljudi. U ovo teško vreme pandemije kovid-19, sa svojim zdravstvenim i ekonomskim uticajem, ljudima su potrebne institucije sposobne da odgovore na potrebe i izazove koji su pred njima. Što se tiče predsedničkih izbora, nakon ostavke predsednika Kosova, predsednik skupštine preuzeo je ulogu vršioca dužnosti predsednika.