Bio je to zločin koji je početkom 2016. godine potresao Srbiju. Bračni par Dragoljub (71) i Draga (73) J. ubijen je u porodičnoj kući u selu Brodica kod Kučeva, a tela supružnika potom su umotana i bačena u septičku jamu u dvorištu.
Komšije prijavile njihov nestanak
Nestanak bračnog para prijavile su komšije, nakon čega je policija počela da traga za njima i proverava šta se dogodilo.Ubrzo su istražitelji u dvorištu porodične kuće došli do jezivog otkrića – u septičkoj jami pronađena su tela Dragoljuba i Drage. Prvi rezultati uviđaja pokazali su da su supružnici ubijeni oštrim predmetom, a potom bačeni u septičku jamu. Istražitelji su odmah počeli da proveravaju sve osobe koje su bile u kontaktu sa bračnim parom, ali je prvi trag istragu odveo u potpuno drugom pravcu.
Najpre osumnjičeni Rumuni
Policija je privela trojicu rumunskih državljana koji su povremeno radili kod njih. Oni su pomagali oko poslova u domaćinstvu, a zbog okolnosti pod kojima su nestali Dragoljub i Draga, policija je proveravala njihovu moguću povezanost sa zločinom.U jednom trenutku upravo su oni postali glavni osumnjičeni za ubistvo.Međutim, istraga je ubrzo krenula drugim tragom, a ključnu ulogu imao je predmet koji je pripadao jednoj od žrtava.
Ukradeni telefon odveo policiju do ubica
Jedan od najvažnijih tragova bio je mobilni telefon ubijenog Dragoljuba. Policija je utvrdila da je telefon nakon zločina dospeo u tuđe ruke, a njegov trag je istražitelje odveo do osobe koja ga je kupila. Daljim proverama policija je došla do Filipa Đ. (16), mladića iz Brodice. Pretresom njegove kuće pronađeni su predmeti koji su povezivani sa zločinom – između ostalog, nož, krvava odeća, mobilni telefon ubijenog Dragoljuba, ključevi kuće ubijenih i novac za koji se sumnjalo da potiče od žrtava. Tako je istraga pokazala da trojica Rumuna nisu odgovorna za ubistvo i oni su pušteni.
Uhapšen Filip Đ., drugi osumnjičeni pobegao u Beč
Policija je potom uhapsila Filipa Đ., tada šesnaestogodišnjaka, dok je kao njegov saučesnik označen Dragan S. (21). Prema tadašnjim informacijama iz istrage, motiv zločina bilo je koristoljublje, odnosno namera da se bračni par opljačka. Filip Đ. je, prema navodima iz istrage, priznao zločin i govorio o ulozi drugog osumnjičenog. Dragan S. je nakon zločina otišao u Beč, gde je pronađen i uhapšen. Posle postupka u Austriji izručen je Srbiji.
Ušli u kuću zbog pljačke
Prema nalazima istrage koji su kasnije bili osnova za optužnicu i presudu, dvojica mladića ušla su u kuću žrtava sa namerom da ih opljačkaju. Dragoljub i Draga su tokom zločina ubijeni nožem. Njihova tela potom su umotana i preneta do septičke jame u dvorištu, gde su bačena kako bi se prikrili tragovi zločina. Policija je tokom istrage pronašla predmete koji su povezivani sa žrtvama i samim zločinom, a među ključnim dokazima bio je i telefon Dragoljuba J..
Presuda: ukupno 30 godina zatvora
Pred Višim sudom u Požarevcu dvojica optuženih proglašena su krivim za teško ubistvo bračnog para. Filip Đ., koji je u vreme zločina imao 16 godina, osuđen je na 10 godina zatvora, dok je Dragan S. dobio 20 godina zatvora.Sud je izrekao maksimalne kazne koje su u datim okolnostima bile moguće.Kod Filipa Đ. uzeto je u obzir to što je bio stariji maloletnik, dok je Dragan S. u vreme zločina bio mlađi punoletnik.
Apelacioni sud potvrdio kazne
Na prvostepenu presudu uložene su žalbe, ali je Apelacioni sud u Kragujevcu potvrdio odluku Višeg suda u Požarevcu. Time su kazne postale pravosnažne – Filip Đ. 10 godina zatvora, a Dragan S. 20 godina robije. Ukupno, dvojica osuđenih dobila su 30 godina zatvora za brutalno ubistvo bračnog para.
Od pogrešnog traga do konačnog epiloga
Slučaj ubijenih tako je dobio potpuno drugačiji tok od onoga koji je u početku izgledao moguć. Nakon pronalaska tela, policija je najpre proveravala trojicu Rumuna koji su radili kod bračnog para. Međutim, ključni trag pronađen je u ukradenom telefonu. Dalja istraga dovela je do Filipa Đ. i Dragana S., a materijalni dokazi i iskazi korišćeni su u postupku koji je završen osuđujućim presudama.
Ovakvi tekstovi nisu objavljeni sa ciljem da uznemire javnost, već da podsete na zločine koji su se dogodili, ukažu na njihove posledice i sačuvaju sećanje na žrtve. Podsećanje na ovakve slučajeve ima i preventivnu ulogu – da se o opasnostima govori otvoreno, da se ukaže na značaj pravovremene reakcije i da se, koliko je moguće, doprinese tome da se slične tragedije u budućnosti spreče.
Poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama ostaje najvažnije, zbog čega se o ovakvim događajima izveštava bez nepotrebnog senzacionalizma i uz oslanjanje na dostupne činjenice i sudski utvrđene okolnosti.
Komentari (0)