Jorgensen je naveo da smanjenje potrošnje električne energije u periodima najveće potrošnje može da smanji potrebu elektrana za gasom, čime bi se ublažio pritisak i na zalihe gasa i na cene električne energije.

On je naveo da se situacija od njegovog prethodnog upozorenja iz marta "nije poboljšala".

Evropska komisija posebno ukazuje na mere korišćene tokom energetske krize 2022. godine, poput smanjenja potrošnje u periodima najvećeg opterećenja, podsticanja potrošača da pomere potrošnju putem pametnih brojila i tarifa, ograničavanja temperature, smanjenja spoljnog grejanja i gašenja nepotrebne javne rasvete tokom noći.

Jorgensen, međutim, za sada ne predlaže obavezne mere, navodeći da su dobro planirane dobrovoljne mere za smanjenje potrošnje bile korisne tokom krize 2022. godine.

Istovremeno, komesar je ukazao ministrima energetike na nacionalne planove za vanredne situacije, koji predviđaju ozbiljnije mere ukoliko se situacija pogorša, uključujući mogućnost prekida određenih ugovora o isporuci gasa i prelazak elektrana sa gasa na druga goriva.

Jorgensen je pozvao članice da iskoriste fleksibilnost pravila EU o skladištenju gasa kako bi izbegle paničnu kupovinu i razmotre cilj popunjenosti skladišta od 80 odsto, umesto insistiranja na dostizanju cilja od 90 odsto.

Evropska komisija smatra da bi 80 odsto moglo da bude dovoljno za bezbedno snabdevanje tokom zime u aktuelnim okolnostima, dok bi postepena kupovina omogućila državama da rasporede nabavke na duži period i izbegnu nagli pritisak na tržište pred zimu.

Jorgensen je ocenio da EU u zimu ulazi sa otpornijim energetskim sistemom nego pre početka ruskog rata u Ukrajini, ali da situacija nije bez rizika.

"Iako su zalihe gasa u EU izuzetno niske i situacija ostaje izazovna, trenutno nema neposrednih rizika po bezbednost snabdevanja", navodi se u pismu.

Komisija sada upozorava da problem više nije samo visoka cena energenata, već i snabdevanje, zbog čega od članica traži da upravljaju potrošnjom.

EU bi, prema procenama Komisije, mogla da ima dovoljno gasa za zimu, ali bi njegovo obezbeđivanje moglo da bude znatno skuplje ukoliko globalno tržište ostane zategnuto i evropske zemlje budu morale da se takmiče sa drugim kupcima.

Zalihe gasa u EU trenutno su popunjene oko 70 odsto, što je približno 12 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, prema podacima udruženja Gas Infrastructure Europe.

Na rast cena utiču poremećaji na Bliskom istoku i snažna konkurencija azijskih zemalja za pošiljke tečnog prirodnog gasa (LNG), što povećava pritisak na evropsko snabdevanje, pojašnjava briselska televizija.

Cena gasa na holandskom TTF tržištu, evropskom referentnom tržištu, trenutno je oko 72 evra po megavat-času, što je oko 40 evra više nego pre američkih i izraelskih napada na Iran 28. februara.
 Analitičari upozoravaju da bi cena tokom vrhunca zime mogla da premaši 100 evra po megavat-času ukoliko izvoz LNG-a iz Persijskog zaliva ne poraste ili Norveška produži ograničenja izvoza zbog radova na održavanju.