Međunarodna nevladina agencija za zaštitu životne sredine navela je, da prema njenim proračunima, to odgovara skoro jednom procentu nemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

"Ovo vruće i sušom pogođeno leto bilo je katastrofa za milione ljudi i za privredu. Čak i ako ova prirodna katastrofa nije ostavila planine ruševina, obim štete je zapanjujući", rekao je Maurisio Vargas, finansijski stručnjak u Grinpisu Nemačka.

Proračun agencije uključuje procene štete iz sektora transporta, zdravstva, šumarstva i poljoprivrede, kao i gubitke produktivnosti i troškove obrazovanja koji su nastali usled vrućine.

"Brojke su nedvosmislene. Jednostavno ne možemo sebi priuštiti da nastavimo kao pre. Na predstojećem sastanku vlade, nemačka vlada mora da odgovori na klimatsku krizu sa neophodnom ozbiljnošću", izjavio je Vargas.

Najveća pojedinačna šteta pripisuje se radnom mestu.

Sa procenjenih 25 dana ekstremne vrućine, gubici produktivnosti i odsustva povezani sa vrućinom u Nemačkoj iznose 10,8 milijardi evra.

Sledi šteta na šumama, usled suše i požara, do 7,5 milijardi evra.

Dalja značajna opterećenja nastaju u poljoprivredi, u obrazovnom sistemu zbog smanjenih dobitaka u učenju, zbog niskog nivoa vode u Rajni, u infrastrukturi javnog prevoza i zbog povećanog opterećenja zdravstvenog sistema.

Ukupna šteta procenjena je na najmanje 36 milijardi evra.

"Pravi troškovi ekstremnih vremenskih događaja poput ovog leta toplotnog talasa su daleko veći od naših proračuna. Ulaganja u ambicioznu zaštitu klime, u poređenju sa tim, smanjuju se na smešan nivo", zaključio je Vargas.