mozak
mozak
mozak

mozak

mozak, Foto: mozak

S druge strane deža reve, što na francuskom znači već sanjano, sličan je osećaj koji su mnogi ljudi osetili.

Sigmund Frojd je smatrao da naš um sadrži informacije u tri grupe, svest, podsvest i nesvest. Njegovu teoriju dodatno je razradio Karl Jung, i dodao još jednu kategoriju koju je nazivao Supersvesni um, nazvan još i "kolektivna nesvest". Jung je sproveo veliko istraživanje o snovima, pamćenju i refleksijama, uključujući i fenomene "deža vi" i "deža reve".

PROČITAJTE JOŠ:

Kako piše "Majndanlišd", deža reve je osećaj da smo nešto sanjali ranije dok se događa u pravom životu, iako nemamo sećanja o tome. U prekognitivnom snu sanjamo o nečemu što ukazuje na iskustva iz budućnosti, a onda to i doživljavamo u realnom vremenu, pa se čini da je san rekao šta će biti u budućnosti.

Primeri ovog čudnog fenomena zabeleženi su i u istoriji.

Neke studije ukazuju da deža reve nije psihičko iskustvo, već trik uma. Kako je objavljeno u jednoj studji Univerziteta Kolorado, deža vi je samo memorijski fenomen, koji bi mogao da se iznova stvori u laboratoriji. Međutim, druge studije imaju drugačije mišljenje o efektima deža vija i deža revea.

Spavanje, san, snovi, krevet,

Shutterstock, ilustracija

Spavanje, san, snovi, krevet,, Foto: Shutterstock, ilustracija

Doktor Dejvid Rajbek sproveo je anketu u svojoj publikaciji "Snovi koji se ostvaruju", i izneo predpostavke da ljudi mogu da promene stvarnost lucidnim snovima. On čak ističe da je fizička realnost simulator koji pokreću snovi.

Ono što je čudno kod fenomena deža reve je da se čini da ima direktan odnos sa fizičkom realnošću. Ako je ovo tačno onda bi ljudi mogli da se zapitaju šta je poreklo realnosti. Bolje rezumevanje realnosti mogla bi da pruže i nova dostignuća u kvantnoj fizici, ističu stručnjaci.

Pojedina plemena iz Australije i sa američkih kontinenata već vekovima veruju da svet nije "stvar" i da se može oblikovati svešću.