Smrt, bolnica
Screenshoot Youtube
Smrt, bolnica

Screenshoot Youtube

Ilustracija: Screenshoot Youtube

U Srbiji se svakog dana desi 47 srčanih udara, a 15 ljudi umre od infarkta. Od svih smrtnih slučajeva uzrokovanih bolestima, kod nas svaki drugi ima neke veze sa bolestima srca i krvnih sudova. Od posledica kardiovaskularnih bolesti godišnje umre više od 55.000 ljudi. Simbolično gledano, svake godine ostajemo bez populacije jednog Zaječara, Prokuplja ili Bora.

PROČITAJTE JOŠ I OVO:

 

Posebno su zabrinjavajuća zapažanja kardiologa u Srbiji da sve mlađa populacija oboleva od srca, pa se nekadašnja granica od 65 godina spustila na čak 45 godina, pa i niže. Danas se operacijom uspešno leče mnoga srčana oboljenja koja su ranije svrstavana u kategoriju neizlečivih bolesti. Aortokoronarni bajpas i valvularna hirurgija čine oko 80 odsto svih kardiohirurških operacija, dok na sve ostale intervencije otpada 20 odsto. O ovim zahvatima pričali smo sa spec. dr med. Markom Čubrilom, specijalistom kardiohirurgije. On nam je otkrio kako izgledaju najčešće kardiohirurške intervencije.

Infarkt  žena srce

Profimedia

Infarkt žena srce, Foto: Profimedia

Ugradnja bajpasa

Hirurškom revaskularizacijom ili aortokoronarnim bajpasom premošćuje se suženje ili začepljenje koronarne arterije. To se čini pomoću arterija ili vena uzetih sa mesta na kojem njihovo postojanje nije neophodno. Tako se krv dovodi u dovoljnoj količini do delova srca koji su do tada bili bez adekvatnog snabdevanja.

Krvni sudovi koji se koriste za premošćavanje nazivaju se graftovi. Oni mogu biti arterijski i venski. Najčešći krvni sud koji se koristi je unutrašnja grudna arterija, koja se u mnogim studijama pokazala kao najkvalitetnije i najdugoročnije rešenje za bajpas. Pored nje, nešto ređe koristi se i arterijski graft sa podlaktice, a od venskih graftova najčešće su u upotrebi površne vene s noge. Nakon operacije dolazi do prestanka tegoba, smanjuje se rizik za dobijanje infarkta miokarda i zaustavlja se dalje narušavanje funkcije srčanog mišića. Za razliku od plasiranja stenta, kod bajpasa je neophodno pristupiti srcu preko otvorenog grudnog koša, što sa sobom nosi malo veću šansu za postoperativne komplikacije, a traži i nešto duži postoperativni oporavak.

Operacija zalistaka

Srce ima četiri valvule (zaliska): aortnu, mitralnu, trikuspidnu i pulmonalnu. Obolele srčane valvule mogu se lečiti medikamentozno, perkutano (putem katetera) i hirurški (rekonstrukcija ili zamena valvule).

Vitamini lekovi zdravlje tablete

Shutterstock

Vitamini lekovi zdravlje tablete, Foto: Shutterstock

Osnovni je hirurški način lečenja i on obuhvata rekonstrukciju i zamenu zaliska. Tokom rekonstrukcije hirurg popravlja funkciju oštećenog zaliska. Potencijalne prednosti rekonstrukcije u odnosu na zamenu su: manji rizik za infekciju, manja potreba za doživotnom upotrebom antikoagulantnih lekova i očuvanje strukture i oblika srčane komore.

Zamena valvule se kao vid lečenja najčešće koristi za lečenje bolesnika s oboljenjem aorte valvule, posebno kod suženja valvule. Podrazumeva uklanjanje oštećene valvule i njenu zamenu biološkom ili mehaničkom valvulom. Prednosti mehaničke veštačke valvule je njena dugovečnost – može da traje doživotno. Mana je u tome što bolesnici koji imaju ovu valvulu moraju da koriste antikoagulantne lekove celog života. Neke bolesnike uznemirava povremeno ,,kuckajući“ zvuk otvaranja i zatvaranja valvule tokom rada srca.

PROČITAJTE JOŠ I OVO:

 

Stent je mala metalna mrežasta cevčica koja se raširi unutar koronarne arterije, tačnije na mestu njenog suženja, i omogućava bolji protok krvi. Indikacija za hitnu ugradnju stenta je praktično svaki infarkt unutar prva 24 sata od početka infarktnog bola.

Cela procedura ubacivanja ove male naprave koja pomaže srcu da bolje radi traje u proseku od 30 do 40 minuta, međutim, kod težih slučajeva može da potraje i do tri sata. Po završetku, pacijent ostaje u bolnici pod nadzorom lekara od 36 do 48 sati.

– Perkutana koronarna intervencija je nehirurška procedura koja koristi kateter, tzv. tanku fleksibilnu cevčicu, za plasiranje stenta. Kateter se plasira u arteriju ruke ili prepone pomoću koje se dolazi do mesta suženja koronarne arterije gde se vrši plasiranje stenta. Ovaj vid lečenja ima svoje prednosti jer je manje invazivan, intervencija kraće traje, pa je samim tim i oporavak kraći, ali ako je koronarna bolest više zahvatila sve koronarne krvne sudove, plasiranje stenta predstavlja veliki rizik i jedini izbor je kardiohirurška intervencija – hirurška revaskularizacija miokarda ili aortokoronarni bajpas – objašnjava doktor Čubrilo.