Somalijer sagovornik
Privatna arhiva
Somalijer sagovornik

Privatna arhiva

Somelijer Marko Marjanović, Foto: Privatna arhiva

Prosečan, pa i malo upućeniji ljubitelj vina u današnje vreme će se osećati zbunjeno i zastrašeno prilikom odabira vina za poklon ili za serviranje uz večeru, jer ga sa svih strana zatrpavaju s bezbroj kontradiktornih informacija o tome kako odabrati vino i kako ga kombinovati s hranom.

Strancu uvek poslužite domaćo vino

Marko kaže da kad za stolom u restoranu ili kod kuće u gostima imate stranca ili nekoga ko već dugo živi u inostranstvu, obavezno treba da poslužite domaća vina.

- Razlog je jednostavan, zaista se možemo ponositi kvalitetom domaćih vina napravljenih od internacionalnih, ali i naših lokalnih sorti, kao što su „tamjanika“, „prokupac“, „kadarka“, „morava“, i drugih koje sigurno neće imati prilike da probaju nigde osim u Srbiji. Takođe, kad god se nađemo u zemljama koje imaju razvijenu vinsku kulturu, domaćini će nas prvo ponuditi svojim lokalnim specifičnostima, pa zašto ne bismo odgovorili na isti način.

Somelijer Marko Marjanović u razgovoru za „Alo!” otkriva gde je najbolje da kupujete vina, kako da objasnite šta želite i kome kakvo vino da poslužite.

Prema njegovim rečima, česta greška početnika u vinskom svetu je „zaglavljivanje” na jednom jedinom vinu ili regiji koja mu prija, što svakako nije poželjno, jer se na taj način propušta čitav spektar stilova, sorti i regija koje postoje.

- To bi bilo isto kao kada bi čovek celoga života čitao samo jednu knjigu iz biblioteke koja ima ogroman fond naslova ili slušao samo jednu muzičku numeru celoga života. Jednostavno, ko se zatvori na jednoj određenoj boci, taj je istog trenutka završio svoju vinsku priču - kaže Marko i dodaje da je česta dilema većine vinoljubaca širom Srbije gde kupiti vino, kao i da najčešće izbor pada na supermarkete ili diskonte.

- To je u jednu ruku dobro, jer takav tip trgovinskih radnji obično ima veliki izbor vina, a često znači i dodatne popuste, što je svakako način da se sačuva kućni budžet. Nedostaci takvih prodajnih mesta su to što se zaista retko sreće edukovano osoblje za prodaju vina, pa ukoliko nemate iskustva, često ste prepušteni sebi i sreći. Daleko bolje varijante su sve popularnije vinoteke, koje po poravilu imaju dobru ponudu po zemljama porekla, različitim stilovima vina i cenovnim kategorijama, te uglavnom dobro obučeno osoblje, od kojeg možete dobiti dobar savet za kupovinu, uparivanje vina sa hranom, mini-edukaciju o regiji ili sorti koja vam prija ili je trenutno istražujete - kaže Marko.

Lakše je trčanje uz vino

Da je uz vino trčanje mnogo lakše i zabavnije uverilo se više od 1.000 trkača koji su učestvovali na manifestaciji „Vinski maraton“, koja je prvi put održana u Srbiji, na Paliću, prošlog vikenda. Pored trkača iz cele Srbije, na vinskoj stazi su trčali i takmičari iz Nemačke, Velike Britanije, Amerike, Turske, Singapura, Češke, Crne Gore, BiH, Slovenije, Mađarske i Hrvatske.

- Prvi „Vinski maraton“ je manifestacija koja ima potencijal da bude među najvažnijim, najbrojnijim i najposećenijim u Srbiji i predstavlja svojevrsni kuriozitet, imajući u vidu da imamo devet registrovanih vinskih puteva i još osam vinskih oaza - rekao je potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić, koji je otvorio „Vinski maraton“.

Međutim, većina onih koji su tek zakoračili u čarobni vinski svet ima problem i uglavnom ih je strah da objasne šta želi, a Marko savetuje da ukoliko ne baratate standardnom vinskom terminologijom, koristite najrazličitije metafore kako biste svom prodavcu objasnili šta želite.

- Dobar prodavac vina će vas razumeti ako mu svoj afinitet objasnite preko emocija, različitosti muzičkih stilova, žanrova filma ili nekog samo vašeg načina. Nedavno sam savršeno razumeo devojku koja je tražila vino koje će joj se dobro slagati uz gledanje akcionog filma, pa sam joj preporučio snažno vino, dinamično na ukusu, moćnog aromatskog profila, robusne taninske strukture, koje je iz regije Pulja sa juga Italije - kaže naš sagovornik.

Činjenice:

- Istorija srpskog vinarstva duža je od 1.000 godina

- Najveći broj vinograda nalazi se duž reka - Južne, Zapadne i Velike Morave (u centralnoj Srbiji) i duž reka Save, DunavaTise (u Vojvodini)

- Najčešće sorte u Srbiji: „kaberne“, „sovinjon“, „game crni“, „merlo“, „pino noar“, „vranac“, „prokupac“

- Najviše vina izvozimo u Rusiju

- Najviše vina uvozi se iz Makedonije i Crne Gore

- Od četiri popijene boce vina tri su iz uvoza

Pročitajte i:

Komentari (2)

nedjo

28.09.2017 19:50

ja pijem svaki kiseljak

Dionis

28.09.2017 20:31

Nekad se za Evropskim trpezama služilo Župsko vino a sada Srbi piju neki mišomor iz Crne Gore?! Znam ja da oni imaju lepo vino ali nemaju toliku količinu koliko je prisutno na tržištu.Ako neko misli da je vino nešto što košta 170 din. taj svarno ima ozbiljan problem.